Istraživačko pitanje

Da li pacijenti s karcinomom pluća nemalih stanica žive dulje ako dobiju kemoterapiju nakon kirurškog zahvata?

Dosadašnje spoznaje

Karcinom pluća nemalih stanica najčešća je vrsta karcinoma pluća. Ako je karcinom u ranom stadiju, kad nije prevelik i dok se još nije proširio u druge dijelove tijela, liječnici ga obično operiraju i uklone. U isto vrijeme liječnici uklanjaju dio pluća ili čak i cijelo plućno krilo u kojem se nalazi karcinom. Liječnici mogu propisati terapiju zračenjem (radioterapija) nakon operacije, s ciljem ubijanja preostalih tumorskih stanica. Također se može propisati kemoterapija (liječenje pomoću lijekova) nakon kirurškog zahvata da bi se smanjio rizik od ponovnog javljanja karcinoma. Takva terapija naziva se dodatna (adjuvantna) kemoterapija.

Sustavni pregled i meta-analizu na podacima pojedinačnih pacijenata proveli su 1995. godine autori ovog Cochrane sustavnog pregleda, kako bi utvrdili učinak dodatne kemoterapije nakon kirurškog zahvata (sa ili bez radioterapije). Tada su prikupljeni podatci svih pacijenata koji su sudjelovali u sličnim istraživanjima. Te su studije usporedile što se dogodi s ljudima oboljelima od karcinoma pluća nemalih stanica koji su dobili kemoterapiju nakon kirurškog zahvata (sa ili bez radioterapije) u usporedbi s bolesnicima koji su imali kirurški zahvat bez kemoterapije (sa ili bez radioterapije). Temeljem tadašnje analize nije bilo jasno da li kemoterapija pomaže pacijentima s karcinomom pluća nemalih stanica da žive dulje.

Od završetka tog sustavnog pregleda provedene su brojne nove studije na tu temu. Stoga je napravljen ovaj novi sustavni pregled i statistička analiza (meta-analiza) podataka pojedinačnih ispitanika, i u njega su uključeni raniji podatci, kao i podatci novih studija koje su pronađene. Cilj je ovog istraživanja procijeniti da li davanje kemoterapije nakon kirurškog zahvata (sa ili bez radioterapije) može a) pomoći pacijentima da žive dulje, b) spriječiti ponovno javljanje karcinoma (recidiv), i c) zaustaviti širenje karcinoma u druge dijelove tijela (metastaze).

Provedene su dvije analize (meta-analize) u koje su uključeni pacijenti s karcinomom pluća nemalih stanica koji su sudjelovali u istraživanjima koja se zovu randomizirani kontrolirani pokusi, i u kojime je uspoređeno:

a) sama kirurgija u usporedbi s kirurgijom s dodatnom kemoterapijom; i

b) kirurgija s radioterapijom u usporedbi s kirurgijom plus radioterapijom plus dodatnom kemoterapijom.

Rezultati su prvi put objavljeni u časopisu Lancet 2010. godine.

Značajke istraživanja

U literaturi su tražena odgovarajuća istraživanja objavljena do prosinca 2013. godine.U sustavnom pregledu uključene su studije provedene širom svijeta, i to 26 studija (34 usporedbe) s ukupno 8447 pacijenata u prvoj meta-analizi (kirurgija naspram kirurgija plus dodatna kemoterapija), a 12 studija (13 usporedbi) s 2660 pacijenata u drugoj meta-analizi (kirurgija plus radioterapija naspram kirurgija plus radioterapija plus dodatna kemoterapija).Studije su provedene između 1979. i 2003. godine.

Ključni rezultati

Rezultati pokazuju da osobe s karcinomom pluća nemalih stanica koje su imale kirurgiju nakon koje su dobili kemoterapiju (sa ili bez radioterapije) žive dulje u odnosu na osobe koje nisu primile kemoterapiju nakon kirurgije (sa ili bez radioterapije).

Nakon pet godina, 64 od 100 osoba koje su dobile kemoterapiju nakon kirurgije bile su žive u usporedbi sa 60 od 100 pacijenata koji su podvrgnuti samo kirurškom zahvatu. Za one koji su također primili radioterapiju, nakon pet godina, 33 od 100 osoba koje su primile kemoterapiju, kirurški zahvat i radioterapiju bile su žive u donosu na 29 od 100 onih koji su podvrgnuti kirurgiji i nakon toga radioterapiji.

Kvaliteta života nije se rutinski ispitivala tijekom tih studija, ali tamo gdje je spomenuta toksičnost (štetni učinci) i spomenuta u znanstvenim radovima, procijenilo se da je podnošljiva.

U objema analizama bilo je malo varijacija u učinku kemoterapije s obzirom na vrstu kemoterapije, druge karakteristike studija ili vrstu pacijenata uključenih u istraživanja.

Kvaliteta dokaza

Ovi sustavni pregledi i meta-analize koristili su pojedinačne podatke pacijenata, što se smatra zlatnim standardom za provođenje ovakve vrste istraživanja.Uključena su sva istraživanja koja su pronađena, bez obzira na jezik na kojem su objavljena i jesu li objavljena ili nisu.  Prva meta-analiza (kirurgija naspram kirurgija plus dodatna kemoterapija) uključila je 92% ispitanika iz svih studija koje su istražile to pitanje, dok je druga meta-analiza (kirurgija plus radioterapija naspram kirurgija plus radioterapija plus dodatna kemoterapija) uključila 86% ispitanika iz pripadajućih studija.

Autori vjeruju da daljnja istraživanja ne bi promijenila prikazane rezultate. Studije su bile dobro osmišljene i provedene, analizirale su važna pitanja i njihovi su učinci bili dosljedni u pronađenim studijama. Utjecaj podataka koji možda nisu uključeni u ovaj sustavni pregled bio bi malen.