Dosadašnje spoznaje

Žuč se proizvodi u jetri i privremeno pohranjuje u žučnom mjehuru te se otpušta u tanko crijevo prilikom jedenja masne hrane. Zajednički žučovod je cijev kroz koju žuč teče iz žučnog mjehura (gdje se žuč privremeno pohranjuje) u tanko crijevo. Zapreka protoku žuči može dovesti do žutice (žućkaste promjene boje kože i bjeloočnica i tamni urin), infekcije žučnog kanala (kolangitis), i upala gušterače (pankreatitis), što može biti opasno po život. Različiti dijagnostički testovi mogu dijagnosticirati kamence u zajedničkom žučovodu. Ovisno o dostupnosti resursa, to kamenje se uklanja endoskopski (obično), ili se može ukloniti kao dio operacije uklanjanja žučnog mjehura (važno je ukloniti žučni mjehur, jer se kamenje i dalje stvara u žučnom mjehuru i može uzrokovati ponovo probleme). Neinvazivni testovi poput ultrazvuka (uporaba zvučnih valova viših od zvučnog raspona razlikuje tkiva na temelju njihove refleksije zvučnih valova) i krvnih markera opstrukcije žučnih protoka kao što su serumski bilirubin i alkalna fosfataza u serumu, koriste se za prepoznavanje ljudi visokog rizika od kamenaca zajedničkog žučovoda. Korištenje neinvazivnih ispitivanja znači da se samo oni s visokim rizikom mogu podvrgnuti daljnjim ispitivanjima. U ovom Cochrane sustavnom pregledu dokaze o točnosti ultrazvuka i testova funkcije jetre za otkrivanje kamenaca zajedničkog žučovoda. Dokazi obuhvaćaju radove objavljene do rujna 2012.

Značajke istraživanja

Pronađeno je pet studija koje su uključile 523 sudionika i u kojima je analizirana točnost ultrazvuka. Jedna od tih studija, koja je uključila 262 sudionika, također je prikazala rezultate o dijagnostičkoj točnosti serumskog bilirubina i serumske alkalne fosfataze. Sve studije uključuju osobe sa simptomima. Jedna je studija uključila samo sudionike koji nisu prethodno imali kolecistektomiju (uklanjanje žučnjaka). Ta informacija nije dostupna u ostalim studijama.

Ključni rezultati

S obzirom na prosječnu osjetljivost od 73% za ultrazvuk, očekivali bismo da je u prosjeku 73 od 100 ljudi sa kamencima u zajednickom zucnom vodu bilo točno dijagnosticirano, a preostalih 27 ljudi ta dijagnostička metoda neće prepoznati i neće primiti odgovarajuću terapiju. Prosječan broj osoba s kamencima zajedničkog žučovoda otkrivenih ultrazvukom može varirati između 44 i 90 na 100 ljudi. Na temelju prosječne specifičnosti od 91% za ultrazvuk, očekivali bismo da je u prosjeku kod 91 od ukupno 100 ljudi bez kamenaca prepoznato da nemaju kamenje u zajedničkom žučovodu; 9 od 100 ljudi će biti lažno pozitivno, a neće dobiti odgovarajuću terapiju. Prosječan broj lažno pozitivnih može varirati između 5 i 16 na 100 ljudi.

Dokazi iz jedne studije predložili su korištenje razine alkalne fosfataze u serumu. Vrijednost veća od 125 jedinica moze razlikovati ljude koji imaju i ljude koji nemaju kamence u zajedničkom žučovodu te dati bolju dijagnostičku točnost od korištenja razine koja prelazi dva puta normalnu granicu (što je obično između 0 i 40). Studija je također pokazala bolju preciznost alkalne fosfataze u serumu u odnosu na serumski bilirubin.

Osjetljivost alkalne fosfataze u serumu na graničnoj razini od 125 jedinica je 92%, što znači da će 92 od 100 ljudi sa kamencima zajedničkog žučovoda biti otkriveno, ali 8 od 100 ljudi će se propustili. Broj otkrivenih može varirati između 74 i 99 na 100 ljudi. Na temelju specifičnosti od 79%, 79 od 100 ljudi bez kamenaca zajedničkog žučovoda će biti ispravno dijagnosticirano da nemaju kamence, dok će preostalih 21 biti lažno pozitivno. Broj lažno pozitivnih može varirati između 16 i 26 na 100 ljudi. Ti rezultati ukazuju da daljnji neinvazivni testovi mogu biti korisni za dijagnosticiranje uobičajenih žučnih kamenaca prije uporabe invazivnih pretraga.

Kvaliteta dokaza

Sve studije su bile niske metodološke kvalitete, što može dovesti u pitanje valjanost ovdje prikazanih rezultata.

Buduća istraživanja

Potrebna su daljnja istraživanja visoke metodološke kvalitete.