Istraživačko pitanje

Istraženi su korisni i štetni učinci potpomognute prehrane u odraslih osoba koje se liječe u bolnici (hospitalizirane osobe) kod kojih postoji rizik neuhranjenosti. Načini potpomognute prehrane temeljeni su na različitim metodama, od onih službeno provjerenih do onih određenih prema mišljenjima voditelja istraživanja.

Dosadašnje spoznaje

Ljudi koji su prilikom primitka u bolnicu neuhranjeni mogu imati povećani rizik smrtnog ishoda ili mogu iskusiti ozbiljna zdravstvena pogoršanja. Omogućavanje potpomognute prehrane može im pomoći, međutim neuhranjenost može biti povezana i s nekom drugom teškom bolesti. U tom slučaju određene intervencije usmjerene u poboljšanje prehrambenog statusa neće pomoći jer sama neuhranjenost nije ta koja je uzrokovala povećanje rizika od smrtnog ishoda ili ozbiljnog pogoršanja zdravlja.

Datum pretraživanja
Literatura je pretražena u veljači 2016.

Obilježja uključenih istraživanja

U ovaj Cochraneov sustavni pregled literature uključeno je 244 ispitivanja s ukupno 28.619 sudionika. Uključena ispitivanja procjenjivala su utjecaje različitih vrsta potpomognute prehrane (npr. dijetetski savjet, obogaćivanje redovne prehrane dodatkom proteina i kalorija, proteinski napitci, hranjenje kroz kateter izravno u venu ili kroz cijev za hranjenje izravno u želudac ili crijeva). Potpomognuta prehrana pružena je pacijentima u ispitivanjima koji su bolovali od mnogih različitih bolesti ili su prolazili kroz različite postupke. Zajedničko im je bilo što su imali barem jedan od rizika, uključujući kliničko mišljenje voditelja ispitivanja.

Ključni rezultati

Nisu pronađeni dokazi za različiti rizik smrtnog ishoda kod ljudi koji su primali potpomognutu prehranu i kod onih koji nisu. Tijekom daljnjeg kratkoročnog praćenja pacijenata, zabilježeno je da je umrlo 8,3% pacijenata iz kontrolne grupe (koji nisu primali potpomognutu prehranu) u usporedbi sa 7,8% pacijenata koji su dobivali potpomognutu prehranu (niska kvaliteta dokaza). U krajnjoj točki praćenja pacijenata, u kontrolnoj grupi bilo je 13,2% umrlih pacijenata, dok je kod pacijenata koji su primali potpomognutu prehranu umrlo njih 12,2% (niska kvaliteta dokaza). Nisu pronađeni dokazi u razlici rizika za ozbiljna zdravstvena pogoršanja kod pacijenata koji su dobivali potpomognutu prehranu i onih koji nisu. Za vrijeme kratkoročnog praćenja, ljudi u kontrolnim skupinama imali su postotak ozbiljnih pogoršanja 9,9%, dok su ljudi na potpomognutoj prehrani imali 9,2% ozbiljnih pogoršanja (niska kvaliteta dokaza). Tijekom dugoročnog praćenja, 15,2% ljudi u kontrolnim skupinama doživjelo je ozbiljna pogoršanja u usporedbi s 13,8% kod ljudi na potpomognutoj prehrani (niska kvaliteta dokaza). Rezultati se temelje na nešto više od 21.000 ispitanika. Dodatna prehrana može povećati težinu za otprilike 1,32 kilograma u usporedbi s pacijentima u kontrolnoj skupini. Nije razjašnjeno postoji li stvarna korist od povećanja težine za 1,32 kilograma. Utjecaj na kvalitetu života nismo mogli pouzdano procijeniti zbog razlika u načinu opisivanja tih informacija. Prilikom usporedbe različitih oblika potpomognute prehrane na kraju praćenja pacijenata, sekundarna analiza je pokazala da cijev za hranjenje može imati povoljne učinke u smanjenju ozbiljnih pogoršanja, ali jačina dokaza je bila niska.

Kvaliteta dokaza

Dokazi za dobivene zaključke su niske kvalitete u slučaju procjene rizika smrtnog ishoda i ozbiljnih zdravstvenih pogoršanja i jako niske kvalitete za težinu. Sva ispitivanja imala su visok rizik pristranosti (ispitivanja su bila provedena na način kojim se mogao precijeniti povoljan i podcijeniti štetan utjecaj potpomognute prehrane). Rezultati su bili dosljedni za smrtne ishode i ozbiljna zdravstvena pogoršanja, ali je za procjenu utjecaja težine bio veliki stupanj razlike između ispitivanja.