Dosadašnje spoznaje

Iznenadna neočekivana smrt od epilepsije (engl. sudden unexpected death in epilepsy, SUDEP) definira se kao iznenadna, neočekivana, sa ili bez svjedoka, netraumatična smrt ljudi koji boluju od epilepsije, sa ili bez dokaza o epileptičkom napadaju, a obdukcijski pregled ne otkrije nikakav drugi uzrok smrti. SUDEP je najčešći uzrok smrti vezan uz epilepsiju od kojeg godišnje umire 1-2 ljudi na tisuću oboljelih. Smatra se da učestali generalizirani tonično-klonični napadaji (engl. generalised tonic-clonic seizures, GTCS), pojava prvih napadaja u ranoj životnoj dobi, dugo trajanje epilepsije te uzimanje većeg broja antiepileptičkih lijekova povećavaju rizik od SUDEP-a. Također, smatra se da su oboljeli muškarci podložniji riziku od SUDEP-a. Međutim, još uvijek nije poznato zašto točno dolazi do SUDEP-a. Smatra se da je ta pojava povezana sa zastojem srca, poteškoćama s disanjem te oštećenjem mozga uzrokovanim GTCS-om.

Uz odgovarajući režim antiepileptičke terapije, oko 70% oboljelih od epilepsije ne doživljava više nikakve napadaje. Međutim, unatoč terapiji različitim antiepilepticima, jedna trećina oboljelih i dalje pati od epileptičkih napadaja. Učestali napadaji povećavaju rizik od SUDEP-a te mogu biti povezani uz pojavu depresije te s nižom kvalitetom života. Strategije kojima se pokušava spriječiti SUDEP uključuju smanjenje broja GTCS-ova (razmatranje operativnog zahvata ili promjena životnih navika pacijenta), praćenje problema sa srcem i disanjem tijekom i nakon napadaja, nadziranje pacijenata tijekom noći te korištenje sigurnosnih jastuka radi sprječavanja poteškoća s disanjem. Lijekovi koji povećavaju razinu serotonina u mozgu, a smanjuju koncentraciju adenozina te opioidi također bi mogli pomoći u smanjenju poteškoća s disanjem.

Cilj istraživanja

Cilj ovog Cochrane sustavnog pregleda literature bio je ispitati djelotvornost terapije čiji je cilj spriječiti SUDEP.

Metode

Posljednje pretraživanje literature u ovom istraživanju provedeno je u studenom 2015. godine. Pretraživanjem elektroničkih baza podataka te u kontaktu sa stručnjacima iz tog područja pronađena su zadovoljavajuća randomizirana i nerandomizirana ispitivanja pogodna za uključenje u ovaj pregled literature. Analizirani su sljedeći ishodi: broj smrtnih slučajeva kao posljedica SUDEP-a, broj smrtnih slučajeva nevezanih za SUDEP, promjene vezane uz anksioznost, depresiju i kvalitetu života te broj hospitalizacija.

Rezultati

Pretraživanjem literature pomoću zadanih ključnih riječi pronađeno je 592 potencijalno korisnih znanstvenih radova. Nakon analize svih tih radova u sustavni pregled je uključena jedna opservacijska studija koja je odgovarala postavljenom istraživačkom pitanju. Pronađeno je i nekoliko studija u kojima je mjerena osjetljivost uređaja koji prepoznaju GTCS tijekom noći, ali te studije nisu promatrale SUDEP stoga nisu relevantne za ovo istraživanje.

Jedna uključena studija uključivala je 154 oboljelih od epilepsije koji su doživjeli SUDEP te 616 oboljelih koji nisu doživjeli SUDEP. Ta studija je otkrila da je učestalost SUDEP-a bila manja u osoba koje su imali osobu koja ih nadzire i s kojom su dijelili spavaću sobu ili u onih koje su koristile posebne mjere opreza, poput redovitih provjera tijekom noći ili aparata za prisluškivanje, u usporedbi s oboljelima koji nisu koristili ove mjere nadzora.

Međutim, ta studija nije uključivala podatke o broju smrtnih slučajeva nevezanih uz SUDEP, promjenama u vidu anksioznosti, depresije i kvalitete života te broj posjeta bolnici.

Kvaliteta dokaza

Kvaliteta dokaza uključenih u ovaj sustavni pregled literature ocijenjena je kao vrlo niska zato što jedina uključena studija nije bila randomizirana. Nadalje, nformacije o mjerama nadzora u svrhu prevencije SUDEP-a nisu bile dostupne za oko 40% oboljelih od epilepsije koji nisu doživjeli SUDEP.

Zaključak

Pronađen je ograničen broj dokaza niske kvalitete koji pokazuju da nadzor tijekom noći sprječava SUDEP. Treba provesti daljnja istraživanja u svrhu otkrivanja novih metoda, poput korištenja aparata za prepoznavanje napadaja, sigurnosnih jastuka te lijekova koji djeluju na razinu serotonina, adenozina i opioida u mozgu te ispitati jesu li te metode učinkovite u sprječavanju SUDEP-a u oboljelih od epilepsije.