Pitanje sustavnog pregleda

Može li inhalacijski dušikov dioksid smanjiti bolne krize u bolesnika s anemijom srpastih stanica i ima li druge korisne učinke (kao što je smanjenje jačine boli, smanjenje trajanja hospitalizacije ili smanjenje učestalosti kriza boli) ili bilo kakve štetne učinke?

Dosadašnje spoznaje

Anemija srpastih stanica je stanje koje utječe na crvene krvne stanice. Normalne crvene stanice su okrugle, ali u bolesnika s anemijom srpastih stanica neke od crvenih krvnih stanica mogu imati abnormalan oblik kao polumjesec (ili srp, alat sa zakrivljenom oštricom). Nadalje, te abnormalno oblikovane stanice lagano zastaju u krvnim žilama, što može dovesti do epizoda velike boli, znane kao krize boli. Bol se može pojaviti u kostima, prsima ili drugim dijelovima tijela te može trajati nekoliko sati do nekoliko dana.

Lijekovi protiv bolova su glavno liječenje navedenih kriza boli. Drugo moguće liječenje je inhalacija dušikovog oksida, plina koji može opustiti za;epljene krvne žile kako bi se proširile i omogućile prolaz srpastim stanicama. Željeli smo otkriti da je li inhalirani dušikov oksid učinkovit u smanjenju boli u bolesnika s anemijom srpastih stanica.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 1. rujna 2021. godine.

Značajke istraživanja

Uključili smo tri ispitivanja s 188 ispitanika (podjednak broj ispitanika muškog ili ženskog spola) s anemijom srpastih stanica koji su doživljavali krizu boli. Većina ispitanika su bili odrasli, osim jednog ispitivanja u dječjoj bolnici gdje je većina bolesnika bila djeca starija od 10 godina. Ta klinička ispitivanja su uspoređivala inhalaciju dušikovog oksida s placebom (lažni lijek odnosno sobni zrak) koji ne omogućuje smanjenje boli. Ispitanici su bili randomizirani u jednu od terapijskih skupina. Terapija je trajala četiri sata u dva ispitivanja i osam sati u trećem ispitivanju.

Ključni rezultati

Jedino je jedno veliko ispitivanje (150 ispitanika) pružilo informacije o vremenu kada je prestala bol i nije našlo razlike između dušikovog oksida ili sobnog zraka. To ispitivanje je bilo jedino koje je izvijestilo o učestalosti kriza boli u razdoblju praćenja. Za ponovni dolazak u jedinicu hitne njege ili hospitalizaciju nije bilo razlike između skupina. Sva tri ispitivanja su pružila informacije o razini boli; najveće ispitivanje nije našlo razlike između dušikovog oksida ili sobnog zraka u svakoj vremenskoj točki do osam sati, ali dva manja ispitivanja (38 ispitanika) su pokazala prednost inhaliranja dušikovog oksida u smanjenju boli nakon 4 sata. No ta su ispitivanja bila manja i limitirana u usporedbi s prvim ispitivanjem.

Sva tri ispitivanja su pokazala da inhalacija dušikovog oksida nema utjecaj na smanjenje korištenja lijekova protiv boli, ali nisu postojali podaci koji su mogli biti analizirani. Dva ispitivanja su pokazala podatke o prosječnom vremenu hospitalizacije; u najvećem ispitivanju ispitanici koji su primali sobni zrak imali su manje trajanje hospitalizacija, dok je manje ispitivanje koje se odvijalo u dječjoj bolnici pokazalo kraće prosječno trajanje hospitalizacije u onih liječenim inhaliranim dušičnim dioksidom. Jedino je veće ispitivanje pružilo informacije o mogućim štetnim učincima dušikovog oksida, nalazeći manju ili nikakvu razliku između skupina.

Nismo mogli analizirati dostupne podatke iz tri uključena ispitivanja zbog različitog načina izvješćivanja o ishodima. Kao posljedica navedenog, trenutačni dokazi nisu dovoljni za jasan odgovor o upotrebi inhaliranog dušikovog oksida za bolesnike s anemijom srpastih stanica koji imaju bolnu krizu.

Potrebna su buduća, veća i dugotrajnija ispitivanja kako bi se odgovorilo na ovo pitanje. Ispitivači bi trebali mjeriti i izvijestiti ishode značajne bolesnicima (razina boli, vrijeme do prestanka boli i količina analgezije koja je korištena) kao i korištenje resursa zdravstva na standardizirani način.

Pouzdanost dokaza

Procijenili smo da su dokazi koji su e mogu analizirati bili niske pouzdanosti. Na rezultate ovog sustavnog pregleda moglo je utjecati to što nisu svi planirani ishodi bili opisani, a ispitivanja su uključivala manji broj sudionika. Nadalje, farmaceutska industrija financirala je manje ispitivanje odraslih pacijenata, što treba uzeti u obzir pri razmatranju rezultata.