Ključne poruke

- Pretrage kojima se mjeri razina feritina u krvi mogu biti poprilično točne u dijagnosticiranju nedostatka željeza (preniske razine željeza u krvi) u ljudi:

- koji zatraže liječničku pomoć, te

- čiji liječnici sumnjaju na nedostatak željeza.

- Zbog nedostatka čvrstih dokaza nije jasno koliko su takve pretrage točne u dijagnosticiranju viška željeza (previsoke razine željeza).

- Kako bismo imali pouzdanije dokaze, potrebna su buduća istraživanja kojima će se:

- obuhvatiti širi raspon populacija; i

- odrediti koja je razina feritina u krvi najbolji pokazatelj nedostatka ili viška željeza.

Zašto je važno dijagnosticirati manjak ili višak željeza?

Željezo je mineral koji se može pronaći u svakoj stanici ljudskoga tijela. Dobivamo iz hrane bogate željezom, kao što je crveno meso, grah, žitarice s dodatkom željeza (kojima je željezo dodano umjetnim putem) te putem nadomjestaka prehrani (tableta željeza ili praha, kapi ili sirupa koji sadrže mikronutrijente). Tijelu je potrebno željezo kako bi proizvelo:

- crvene krvne stanice,

- hemoglobin, krvni protein koji prenosi kisik iz pluća u ostatak tijela.

Krvna pretraga željeza može pokazati ima li netko nedostatak (manjak) ili višak željeza. Važno je ispitati razinu željeza jer:

- nedostatak željeza može uzrokovati anemiju (nisku razinu crvenih krvnih stanica ili hemoglobina), umor i slabost. To može biti znak da netko ima ozbiljan zdravstveni problem, kao što je unutarnje krvarenje, a

- višak željeza može trajno oštetiti jetru, srce i ostale organe.

Koje se pretrage mogu koristiti pri dijagnosticiranju nedostatka ili viška željeza?

Dostupno je nekoliko pretraga kojima se može provjeriti razina željeza u tijelu. Najpreciznije pretrage koriste iglu kako bi prikupile uzorak:

- tekućine koštane srži (za dijagnosticiranje nedostatka željeza); ili

- tkiva jetre (za dijagnosticiranje viška željeza).

No, te su pretrage skupe i mogu biti rizične za ljude lošijeg zdravlja.

Jednostavnija je pretraga pri kojoj se mjeri razina feritina (proteina koji služi kao zaliha željeza) u krvi, kako bi se procijenila razina željeza u tijelu.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Željeli smo smo saznati može li se mjerenjem razine feritina u krvi točno dijagnosticirati nedostatak ili višak željeza.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Tražili smo istraživanja u kojima su se mjerenja razine feritina u krvi uspoređivala sa:

- mjerenjima razine željeza u koštanoj srži kako bi se dijagnosticirao nedostatak željeza;

- mjerenjima razine željeza u jetri kako bi se dijagnosticirao višak željeza.

Rezultate istraživanja usporedili smo i saželi te smo procijenili pouzdanost dokaza s obzirom na čimbenike poput metoda istraživanja i veličine uzorka.

Ključni rezultati

U ovaj su sustavni pregled uključena 72 istraživanja u kojima je sudjelovalo 6,059 ljudi, a proučavala se točnost mjerenja razine feritina u krvi pri dijagnosticiranju:

- nedostatka željeza kod ljudi koji su zatražili liječničku pomoć i čiji su liječnici sumnjali na nedostatak željeza (70 istraživanja, 5,709 ljudi);

- nedostatka željeza kod ljudi bez ikakvih znakova bolesti (pet istraživanja, 350 ljudi);

- viška željeza na kojeg su sumnjali liječnici (36 istraživanja, 1,927 ljudi).

Dokazi upućuju na to da bi krvni testovi feritina mogli biti poprilično precizni pri dijagnosticiranju nedostatka željeza kod ljudi koji zatraže liječničku pomoć. Na primjer, u istraživanjima u kojima u kojima je ljudima s manje od 30 mikrograma feritina po litri krvi dijagnosticiran nedostatak željeza, mjerenjem razine feritina točno se utvrdilo:

- postojanje nedostatka željeza u četiri od petero ljudi koji su imali nedostatak željeza;

- nepostojanje nedostatka željeza u 19 od 20 ljudi koji su imali normalne razine željeza.

Dokazi nisu bili dovoljno čvrsti kako bi se zaključilo može li se mjerenjem razine feritina precizno dijagnosticirati:

- nedostatak željeza kod ljudi bez znakova bolesti;

- višak željeza na koji sumnja liječnik.

Koja su ograničenja dokaza?

Istraživanja su bila:

- mala;

- provedena na načine koji su mogli dovesti do pogrešaka u zaključcima;

- usredotočena na određene populacije (kao što su djeca, mladi ljudi i trudnice).

Iz tih razloga naše je povjerenje u dokaze ograničeno.

Datum pretraživanja literature:

U ovaj sustavni pregled uključeni su dokazi objavljeni do lipnja 2020. godine.