Pitanje sustavnog pregleda

Poboljšava li promjena položaja beba rezultate fototerapije kod terminske novorođenčadi i nedonoščadi sa žuticom?

Ključne poruke

U ovom sustavnom pregledu procjenjena su istraživanja koja su uspoređivala planiranu i neplaniranu repoziciju beba rođenih na vrijeme te onih prerano rođenih, a koje su prolazile fototerapiju za žuticu. Te dvije strategije pozicioniranja dovele su do male ili nikakve razlike u trajanju fototerapije ili brzini pada razine bilirubina. Bilirubin je tvar koja uzrokuje žuticu, stanje koje se očituje žutom bojom kože i bjeloočnica. 

Niti jedno od istraživanja uključenih u ovaj sustavni pregled nije pokazalo utjecaj promjene položaja beba na neželjene učinke, uključujući sindrom iznenadne smrti dojenčadi. 

Buduća istraživanja trebala bi istražiti planiranu promjenu položaja beba pod fototerapijom, uključujući još ranije rođene bebe i bebe koje imaju sve vrste žutice.

Što je žutica?

Žutica (hiperbilirubinemija) česta je kod novorođenčadi i uzrokuje žutu boju kože i bjeloočnica, što je rezultat prevelike količine bilirubina u krvi. Bilirubin je tvar koja nastaje prilikom raspada crvenih krvnih stanica. Budući da ga jetra novorođenčadi ne može učinkovito ukloniti iz krvi, njegova se razina povećava. U nekim slučajevima, bebe završe s vrlo visokim razinama bilirubina u krvi, što može uzrokovati oštećenje mozga. Kad bebe navrše otprilike dva tjedna, njihova jetra počne prerađivati bilirubin te žutica nestaje sama od sebe. 

Kako se liječi žutica?

Najčešći oblik liječenja za žuticu svjetlosna terapija (fototerapija). Bebe se stavljaju ispod posebnog svjetla, pokrivenih očiju, noseći samo pelene, kako bi što više kože bilo izloženo svjetlu. Fototerapija razgrađuje bilirubin, koji se zatim može izlučiti iz tijela. Iako neke bebe mogu dobiti osip ili proljev od tog oblika terapije, ona obično ne uzrokuje neželjene učinke. Kod većine beba obično je potrebno oko 48 sati da se bilirubin smanji na sigurnu razinu.

Koji je cilj ovog sustavnog pregleda?

Okretanjem beba na leđa, a zatim na bok tijekom fototerapije izlažu se različita područja kože svjetlu, što može dovesti do bržeg smanjenja razine bilirubina. Cilj istraživanja bio je ustanoviti je li fototerapija učinkovitija ako se bebe okreću u određeno vrijeme, u usporedbi s držanjem bebe u jednom položaju. 

Od posebnog je interesa bio učinak na terminsku novorođenčad (rođenu do tri tjedna prije termina) i nedonoščad u prvih 28 dana života. Željelo se otkriti smanjuje li promjena položaja beba duljinu vremena potrebnog za fototerapiju; mijenja li se brzina pada razine bilirubina; uzrokuje li bilo kakve neželjene učinke, osobito sindrom iznenadne smrti dojenčadi (SIDS ili 'smrt u krevetiću').

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su istraživanja koja su proučavala utjecaj promjene položaja tijela novorođenčadi podvrgnute fototerapiji za žuticu. Promjene položaja tijela beba morale su slijediti utvrđeni vremenski raspored. Bebe su trebale imati žuticu, biti rođene na vrijeme ili prerano, a spol nije igrao ulogu. 

Što je pronađeno?

Pronađeno je 5 istraživanja koja su obuhvatila ukupno 343 bebe. Tri istraživanja obuhvatila su zdrave bebe rođene na vrijeme, dok su druga dva obuhvatila i nedonoščad.   Sva su istraživanja uspoređivala planirane promjene položaja tijela beba sa bebama kojima nije mijenjan položaj tijela tijekom fototerapije. Bebe su se mogle staviti na leđa, na trbuh ili na bok, a njihov bi se položaj mijenjao prema planu istraživanja. Promjene položaja bile su određene vremenom (svakih 30 minuta do 6 sati); drugim aspektima brige o bebi (npr. nakon svakog dojenja); ili promjenom u svakoj smjeni (npr. jednom tijekom smjene). 

Ključni rezultati

Promjena položaja tijela bebe tijekom fototerapije u usporedbi s njezinim izostankom imala je mali ili nikakav utjecaj na duljinu trajanja fototerapije (4 istraživanja, 231 beba) i na stopu pada razine bilirubina 24 sata nakon početka fototerapije (1 istraživanje, 100 beba). Nije utvrđeno uzrokuje li promjena položaja tijela neželjene učinke, budući da to nije zabilježeno ni u jednom uključenom istraživanju.

Koja su ograničenja ovih dokaza?

Dokazi su ograničene kvalitete jer obuhvaćaju vrlo mali broj istraživanja, koja nisu koristila najbolje metode za analizu i objavu podataka. Niti jedno uključeno istraživanje nije prijavilo neželjene učinke. 

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj sustavni pregled uključeni su dokazi objavljeni do 5. ožujka 2021. godine.