Zašto je ovaj pregled važan?

Samoozljeđivanje, koje uključuje namjerno samootrovanje/predoziranje i nanošenje ozljeda, je velik problem u djece i adolescenata u mnogo zemalja i strogo je povezan s rizikom budućeg samoubojstva. Stoga je važno razviti učinkovite terapije za pacijente koji se samoozljeđuju.

Koga bi mogao zanimati ovaj pregled literature?

Kliničari koji rade s mladim ljudima koji se samoozljeđuju, i osobe koje donose odluke, mladi ljude koji se samoozljeđuju ili su u riziku da to naprave i njihove obitelji i rodbina.

Na koja pitanja odgovara ovaj pregled literature?

Ovaj pregled je obnovljena verzija prethodnog Cochrane sustavnog pregleda iz 1999. godine koji je pronašao malo dokaza o blagotvornim učincima intervencija za samoozljeđivanje usmjerenih specifično na djecu i adolescente. Ovaj ažurirani pregled usmjeren je na daljnju evaluaciju dokaza o učinkovitosti psiholoških i farmakoloških terapija za djecu i adolescente koji se samoozljeđuju s velikim nizom rezultata, osobito s obzirom na istraživanje da li postoje specifične terapije za djecu i asolescente koji se samoozljeđuju koji imaju veću korist u usporedbi s rutinskom njegom u smislu suradljivosti i poboljšanju psihološkog dobrog stanja.

Koje su studije uključene u ovaj pregled?

Kako bi bile uključene u ovaj pregled studije su morale biti randomizirane kontrolirane studije koje ispituje neke od psiholoških ili farmakoloških terapija za djecu i adolescente do 18 godina starosti koji su se nedavno samoozljedili i prikazali kliničkim ustanovama.

Što nam govore dokazi iz pregleda?

Pronađeno je vrlo malo istraživanja o samoozljeđivanju u djece i adolescenata unatoč veličini tog problema u mnogo zemalja. Pružanje terapijske procjene može poboljšati sudjelovanje na uzastopnim sesijama liječenja. Samo je jedan terapijski pristup - mentalizacija - bio povezan sa smanjenjem učestalosti ponavljanja samoozljeđivanja. Međutim, taj efekt je bio skroman i studija mala što nas sprječava u donošenju zaključaka o djelotvornosti te terapije. Nije bilo jasnih dokaza o djelotvornosti za terapije kao što su poticanje suradljvosti, individualna psihoterapija koja se temelji na kognitivnoj bihevioralnoj terapiji (KBT), obiteljska intervencija ili izdavanje "hitne kartice" koja upozorava na stanje pacijenta (engl. emergency card", niti je nađen jasan dokaz o kornom učinku za grupnu terapiju adolescenata s poviješću višekratnih epizoda samoozljeđivanja.

Što bi se slijedeće trebalo dogoditi?

Terapijska procjena, mentalizacija i dijalektička terapija ponašanja su terapije koje zaslužuju daljnje istraživanje kod tih osoba. Iako se u jednoj maloj studiji individualna psihoterapija koja se temelji na KBT učinila neefikasnom, daljnja procjena te terapije je poželjna zbog povoljnih rezultata u odraslih koji se samoozljeđuju. Zbog učestalosti samooozljeđivanja u djece i adolescenata potrebno je posvetiti veću pozornost razvoju i procjeni specifičnih terapija u toj populaciji.