Istraživačko pitanje
Koje su dobrobiti i rizici lijekova koji se koriste za sprječavanje stvaranja ugrušaka (poznatih kao 'antitrombotici') kratkoročno i dugoročno nakon moždanog udara zbog krvarenja u mozgu (poznato kao 'moždano krvarenje')?

Dosadašnje spoznaje
Ljudi s moždanim udarom zbog krvarenja u mozgu imaju veću vjerojatnost za razvijanje ugrušaka u krvnim žilama nego ljudi bez krvarenja u mozgu. Nepokretnost rano nakon moždanog udara može uzrokovati ugruške u venama nogu i zdjelice. Osnovna medicinska stanja pacijenata, kratkoročno i dugoročno nakon moždanog udara, također mogu uzrokovati ugruške u arterijama pluća, mozga, srca, nogu ili drugih organa. Takvi ugrušci mogu uzrokovati ozbiljnu bolest ili smrt. Antitrombotici mogu spriječiti stvaranje ugrušaka. Međutim, ti lijekovi također mogu dovesti do problema s krvarenjem, što može uzrokovati ozbiljnu bolest ili smrt. Nije poznato jesu li antitrombotici korisni ili štete pacijentima nakon krvarenja u mozgu. Ovo je obnovljena ina;ica Cochraneovog sustavnog pregleda objavljenog 2017. godine.

Značajke istraživanja
Ažurirana su opsežna pretraživanja randomiziranih kontroliranih ispitivanja, koja su najpravedniji načini za testiranje liječenja, u listopadu 2021. godine. Pronađeno je devet ispitivanja koja su uključivala 1,491 osobu s izljevom krvi u mozak. Četiri ispitivanja proučavala su kratkotrajnu upotrebu ubrizganih lijekova za razrjeđivanje krvi (poznatih kao 'antikoagulansi') kod nepokretnih osoba koje su preživjele krvarenje u mozgu. Tri su ispitivanja proučavala dugotrajnu upotrebu oralnih antikoagulansa kod osoba koje su preživjele krvarenje u mozgu s nepravilnim otkucajima srca (poznato kao 'fibrilacija atrija'). Jedno je ispitivanje proučavalo dugotrajnu upotrebu oralnih lijekova za razrjeđivanje krvi (poznatih kao 'antitrombocitni lijekovi') nakon krvarenja u mozgu, a drugo je ispitivanje uspoređivalo dvije različite vrste antitrombocitnih lijekova.

Ključni rezultati
Nismo prona[li značajne koristi ili rizike od kratkotrajnih injektiranih antikoagulansa ili dugotrajnih oralnih antitrombocitnih lijekova. Iako su dugotrajni oralni antikoagulansi smanjili rizik od bilo kakvog većeg krvarenja ili zgrušavanja kod osoba koje su preživjele krvarenje u mozgu s fibrilacijom atrija, zaključci nisu bili precizni i sigurnost u dokaze je bila umjerena. Nisu pronađene značajne razlike u koristima ili rizicima kod usporedbe dva dugotrajna antitrombocitna lijeka (cilostazol naspram aspirina) za ljude koji su u prošlosti imali moždani udar ili mini moždani udar zbog zgrušavanja i krvarenja u mozgu.

Zaključak
Iako se čini da bi antitrombocitni lijekovi nakon krvarenja u mozgu trebali biti korisni, u to ne možemo biti sigurni na temelju dosadašnjih ispitivanja. Potrebna su veća ispitivanja kako bismo bili sigurni u učinke ovih lijekova nakon krvarenja u mozgu. Osam ispitivanja koja su u tijeku pomoći će u rješavanju ovih neizvjesnosti ako uključe veliki broj sudionika.