Istraživačko pitanje

Mogu li brzi testovi pomoći smanjiti uporabu antibiotika u osoba s akutnom grloboljom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti?

Dosadašnje spoznaje

Grlobolja je jedan od najčešćih razloga posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Može biti uzrokovana virusima ili bakterijama. Vrste bakterija koje se najčešće identificiraju u slučaju upale grla su streptokoki skupine A. Antibiotici se obično propisuju osobama s upalom grla. Ipak, većinu upala grla uzrokuju virusi, a u tom slučaju antibiotici su neučinkoviti i nepotrebni. Zabrinjavajuće je što antibiotici mogu uzrokovati nuspojave i pridonijeti otpornosti na antibiotike, uzrokujući teško izlječive infekcije. Liječnicima je posebno izazovno razlikovati upalu grla virusnog i bakterijskog podrijetla samo promatranjem (klinički razlikovati), čak i za iskusne liječnike. Za kulture brisa grla može trebati i do 48 sati. To je dovelo do razvoja brzih testova. Različiti brzi testovi su trenutno dostupni za dijagnostiku upale grla streptokokom skupine A i mogu se koristiti u ordinacijama liječnika primarne zdravstvene zaštite pri pregledu grla. Ti brzi testovi mogli bi pomoći smanjiti propisivanje antibiotika osobama s negativnim rezultatom testa. Procijenjeni su dostupni dokazi iz randomiziranih kontroliranih istraživanja (vrsta istraživanja u kojem su ispitanici nasumično dodijeljeni jednoj od dvije ili više skupina) kako bi se procijenila učinkovitost i sigurnost korištenja brzih testova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Značajke istraživanja

U ovaj su sustavni pregled uključena randomizirana kontrolirana istraživanja objavljena na bilo kojem jeziku do lipnja 2019. godine. Pronađeno je pet randomiziranih kontroliranih istraživanja s ukupno 2,545 ispitanika s upalom grla u području primarne zdravstvene zaštite.

Ključni rezultati

Ispitanici u skupini za brzi test su imali manju vjerojatnost da će im biti propisani antibiotici nego ispitanici kojima se se radila samo klinička procjena (481/1,197 naspram 865/1,348). Smanjenje stope propisivanja antibiotika za 25% (tj. smanjenje od 25 postotnih bodova) vjerojatno će se postići korištenjem brzih testova u ljudi s upalom grla u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Međutim, moguće je da neće biti razlike u broju antibiotika koji se izdaju u ljekarnama. Recepti za antibiotike odnose se na lijekove koje propisuju pružatelji zdravstvenih usluga. Izdavanje antibiotika odnosi se na lijekove koji se izdaju u ljekarnama. U nekim slučajevima pacijenti se možda neće pojaviti u ljekarni kako bi preuzeli svoj recept. Četiri istraživanja prikazala su podatke o broju ispitanika s komplikacijom koja se pripisuje početnoj infekciji (npr. apsces tonzila): komplikacije su bile rijetke (0 do 3 po istraživanju). Moguća je mala ili nikakva razlika između dvije skupine za ovaj ishod, ali dokazi su vrlo nesigurni.

Pouzdanost dokaza

Pouzdanost dokaza ocijenjena je umjerenom za broj ispitanika koji su dobili recept za antibiotik, niskom za broj ispitanika kojima su izdali antibiotik i vrlo niskom za broj ispitanika s komplikacijom pripisanoj epizodi upale grla (npr. apsces tonzila).

Zaključak

U usporedbi s uobičajenim odlučivanjem na temelju samog kliničkog pregleda, provođenje brzih testova može smanjiti stopu propisivanja antibiotika, ali može imati mali ili nikakav utjecaj na izdavanje antibiotika. Potrebno je više istraživanja kako bi se procijenili drugi ishodi koji su važni za pacijente, uključujući sigurnost.