Dosadašnje spoznaje

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 7,4 milijuna ljudi je umrlo od ishemijske bolesti srca 2012. godine, što je 15% svih smrti. Uporaba lijekova koji se nazivaju beta-blokatori u akutnom ili subakutnom liječenju osoba kod kojih se sumnja na, ili im je dijagnosticiran infarkt miokarda, temelji se na inhibiciji beta-receptora. Takvo djelovanje bi moglo smanjiti potrebu srca za kisikom. Inhibicija beta-receptora možda utječe na smanjenje komplikacija srčanog udara.

Istraživačko pitanje

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je procijeniti koristi i štete uporabe beta-blokatora u ljudi kod kojih je postavljena sumnja na ili im je dijagnosticiran infarkt miokarda (srčani udar).

Datum pretraživanja dokaza

Autori su pretražili znanstvene baze od njihovog nastanka pa do lipnja 2019. godine.

Značajke uključenih istraživanja

Autori su pronašli 63 randomizirana klinička ispitivanja u kojima su sudionici sa dijagnozom ili postavljenom sumnjom na srčani udar nasumično dodijeljeni u skupine koje primaju ili beta-blokatore ili placebo, odnosno ništa. 63 istraživanja je uključilo 85,550 odraslih osoba prosječne dobi 57,4 godina. Samo je jedno istraživanje bilo niskog rizika pristranosti. Ostala su istraživanja bila visokog rizika pristranosti. Kvaliteta dokaza procijenjena je GRADE pristupom i kretala se od vrlo niske do visoke. U 56 istraživanja beta-blokatori su primijenjeni u akutnoj fazi akutnog infarkta miokarda i uspoređeni s kontrolom. U sedam istraživanja beta-blokatori primijenjeni su u subakutnoj fazi infarkta miokarda.

Izvori financiranja istraživanja

Autori su pronašli 33 istraživanja koja su djelomično ili potpuno financirana od strane farmaceutske industrije, 20 istraživanja nije izvijestilo o izvoru financiranja, a 10 istraživanja je bilo financirano iz drugih izvora.

Ključni rezultati i zaključak

Ovaj sustavni pregled pokazuje da osobe koje primaju beta-blokatore, u usporedbi s onima koji primaju placebo ili nikakvu intervenciju, imaju niži rizik od razvoja novog srčanog udara u akutnoj fazi nakon srčanog udara. Osobe koje primaju beta-blokatore nakon srčanog udara imaju niži rizik od smrti od bilo kojeg uzroka, kao i od smrti srčanog uzroka tijekom dugotrajnog praćenja. Unatoč tome, osobe koje primaju beta-blokatore nemaju niži ili viši rizik od smrti od bilo kojeg uzroka ili bilo kojeg uzroka smrti povezanog sa srcem, u akutnoj fazi nakon srčanog udara. Učinci beta-blokatora na ostale ishode (ozbiljni neželjeni učinci prema Međunarodnoj konferenciji o usklađivanju - Dobra Klinička Praksa, glavni neželjeni kardiovaskularni događaji (zbirni ishod smrti od srčanog uzroka ili novi nesmrtonosni srčani udar), novi srčani udar tijekom dugotrajnog praćenja, kvaliteta života i angina) neizvjesni su zbog nedovoljno podataka.