Ključne spoznaje

Programi na društvenim mrežama (kao što su Facebook ili Twitter) kojima je cilj povećati tjelesnu aktivnost mogu pomoći ljudima da postanu tjelesno aktivniji i mogu poboljšati dobrobit ljudi.

Potrebne su buduća istraživanja kako bi se utvrdilo postoje li neželjeni učinci povezani sa sudjelovanjem u interaktivnim programima društvenih medija.

Što su društvene mreže?

Društvene mreže su računalne tehnologije koje pomažu ljudima u razmjeni ideja, misli i informacija, izgradnjom virtualnih mreža i zajednica na Internetu; primjeri uključuju Facebook, Twitter ili WhatsApp. Mreže društvenih medija su "interaktivne": korisnik komunicira izravno s računalom ili drugim uređajem zbog razmjene i primanja informacija.

Što smo proučavali u ovom sustavnom pregledu?

Korisnici društvenih mreža mogu razmjenjivati ideje i dijeliti novosti o svom ponašanju, poput aktivnijeg načina života ili zdravijeg hranjenja. Željeli smo otkriti mogu li zdravstveni programi koji koriste interaktivne društvene mreže promijeniti ponašanje ljudi i poboljšati njihovo zdravlje.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Tražili smo istraživanja koja su testirale učinke interaktivnih programa društvenih mreža na zdravlje ljudi. Zanimalo nas je kako programi mogu utjecati na:

- ponašanja vezana uz zdravlje (poput pušenja, pijenja alkohola, dojenja, prehrane, tjelesne aktivnosti; traženja i korištenja zdravstvenih usluga);

- zdravlje (poput fizičke spremnosti, plućne funkcije, epizoda astme);

- mentalno zdravlje (kao što su stupnjevi depresije, stresa, suočavanja);

- dobrostanje; i

- jesu li ljudi prijavili bilo kakve neželjene učinke povezane s interaktivnim programima na društvenim mrežama.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 1. lipnja 2020. godine.

Ključni rezultati

Pronašli smo 88 istraživanja u kojima je sudjelovalo 871,378 odraslih osoba (u dobi od 18 godina i više). Većina istraživanja (49) provedena je u SAD-u; sva istraživanja su se odvijala ili u zemljama s visokim dohotkom ili u zemljama s višim srednjim dohotkom. Facebook je bila najčešće korištena platforma društvenih medija; ostale su WeChat, Twitter, WhatsApp i Google Hangouts.

U većini istražicanja učinci interaktivnih programa društvenih mreža uspoređivani su s neinteraktivnim programima, uključujući programe na papiru ili programe "uživo", ili s nikakvim programom. Deset istraživanja uspoređivalo je dva programa društvenih mreža; za ova istraživanja odabrali smo interaktivniji od dva programa kao "interaktivni program za društvene medije".

Ključni rezultati

U usporedbi s neinteraktivnim programima, programi društvenih mreža:

- mogu poboljšati neka zdravstvena ponašanja, poput povećanja broja svakodnevnih koraka ili sudjelovanja u probirnim testovima, ali mogu imati malo ili nimalo učinka na druga zdravstvena ponašanja, poput bolje prehrane ili smanjenja upotrebe duhana (dokazi iz 54 istraživanja na 20,139 ljudi).

- mogu uzrokovati mala poboljšanja u zdravlju, poput malog povećanja izgubljene tjelesne mase i malog smanjenja broja otkucaja srca u mirovanju (dokazi iz 30 istraživanja na 4,521 osobi).

- mogu poboljšati dobrobit ljudi (dokazi iz 16 istraživanja na 3,792 osobe).

- mogu imati malo ili nimalo utjecaja na mentalno zdravlje, poput depresije (dokazi iz 12 istraživanja na 2,070 ljudi).

Nijedno istraživanje nije izvijestilo o neželjenim učincima korištenja društvenih mreža.

Koja su ograničenja dokaza?

Sveukupno, pouzdanost dokaza je niska. Mnoga istraživanja nisu jasno izvijestila kako su provedena. U većini istraživanja ljudi su znali sudjeluju li u interaktivnom programu, što je moglo utjecati na rezultate istraživanja. Neka istraživanja nisu izvijestila o svim rezultatima i postojale su velike razlike unutar rezultata nekih istraživanja. Daljnja istraživanja vjerojatno će povećati naše pouzdanje u dokaze.