Ključne poruke

• Programi koordiniranog liječenja za fragilne starije osobe u zajednici mogu dovesti do male ili nikakve razliku u ishodima pacijenata i usluga te troškovima povezanim s njegom. 
• Nema dovoljno dokaza koji bi opravdali bilo kakvu trenutačnu promjenu u praksi.
• Potrebna su daljnja ispitivanja kako bi se utvrdilo koji su elementi ovih programa korisni.

Zašto je ovaj sustavni pregled važan?

Broj osoba koji žive s fragilnošću u dobi od 65 i više godina raste diljem svijeta. Ne postoji standardna definicija fragilnosti, ali općenito govoreći, to je smanjena sposobnost brzog oporavka nakon zdravstvenog problema povezana s godinama, što može imati značajan utjecaj na svakodnevne aktivnosti osobe. Osobe koje žive s fragilnošću izložene su visokom riziku od pogoršanja zdravlja te često imaju loše koordinirane zdravstvene usluge i usluge skrbi. Integrirana skrb nastoji poboljšati koordinaciju usluga i ishode za pacijente i naširoko se primjenjuje u Ujedinjenom Kraljevstvu i svijetu. Koordinirano liječenje jedna je vrsta integriranog programa skrbi u zajednici. Te programe provodi zdravstveni ili socijalni radnik uz podršku šireg tima i uključuje procjenu, planiranje skrbi i koordinaciju skrbi kako bi se zadovoljile potrebe pojedinca. Nijedan pregled nije razmatrao poboljšava li koordinirano liječenje stanje pacijenta i ishode usluga te smanjuje li troškove kod ljudi u dobi od 65 i više godina koji žive s fragilnošću, u usporedbi sa standardnim liječenjem (koje obično uključuje liječenje kod liječnika opće prakse). Ovaj je pregled proveden kako bi se riješio taj nedostatak. 

Koji je cilj ovog sustavnog pregleda?

Željelo se saznati jesu li programi koordiniranog liječenja bolji od standardnog liječenja za smanjenje smrtnosti, primanja u staračke domove, kvalitetu života, komplikacije (vezane uz medicinski događaj ili ozljede koje su nastale kao posljedica sudjelovanja u ispitivanju), tjelesne funkcije, prijeme u bolnicu i troškove. 

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

U znanstvenoj su literaturi pronađena randomizirana kontrolirana ispitivanja, u kojima su sudionici nasumično raspoređeni da se liječe programom koordiniranog liječenja ili standardnim liječenjem.

Što smo pronašli?

Pronađeno je 20 relevantnih ispitivanja provedenih u zemljama s visokim dohotkom u Europi, Sjevernoj Americi, Aziji i Oceaniji. U istraživanja je bilo uključeno ukupno 11,860 fragilnih ispitanika. 

Ključni rezultati

• Smrtnost

Dokazi se temelje na 14 ispitivanja s 9,924 sudionika. Programi koordiniranog liječenja u usporedbi sa standardnim liječenjem mogu dovesti do male ili nikakve razlike u smrtnosti nakon 12 mjeseci.

• Prijem u starački dom

Dokazi se temelje na četiri ispitivanja s 1,108 sudionika. Programi koordiniranog liječenja u usporedbi sa standardnim liječenjem mogu dovesti do male ili nikakve razlike u prijemu u starački dom nakon 12 mjeseci.

• Kvaliteta života

Dokazi se temelje na 11 ispitivanja s 9,284 sudionika. Programi koordiniranog liječenja u usporedbi sa standardnim liječenjem mogu dovesti do male ili nikakve razlike u kvaliteti života nakon tri do 24 mjeseca.

• Komplikacije

Dokazi se temelje na dva ispitivanja s 592 sudionika. Programi koordiniranog liječenja u usporedbi sa standardnim liječenjem mogu dovesti do male ili nikakve razlike u komplikacijama nakon 12 do 24 mjeseca.

• Promjena tjelesne funkcije 

Dokazi se temelje na 16 ispitivanja s 10,652 sudionika. Programi koordiniranog liječenja u usporedbi sa standardnim liječenjem mogu dovesti do male ili nikakve razlike u tjelesnoj funkciji nakon tri do 24 mjeseca.

• Prijem u bolnicu

Dokazi se temelje na pet ispitivanja s 2,424 sudionika. Programi koordiniranog liječenja u usporedbi sa standardnim liječenjem vjerojatno dovode do male ili nikakve razlike u prijemu u bolnicu nakon 12 mjeseci.

• Promjena troškova

Dokazi se temelje na 14 ispitivanja s 8,486 sudionika. Programi koordiniranog liječenja u usporedbi sa standardnim liječenjem vjerojatno dovode do male ili nikakve razlike u troškovima (uključujući troškove zdravstvenih usluga, troškove intervencije i druge troškove kao što je neformalna skrb) nakon šest do 36 mjeseci.

Glavna ograničenja ovog sustavnog pregleda

Pouzdanost u dokaze o smrtnosti, prijemu u staračke domove, kvaliteti života, komplikacijama i promjenama u tjelesnim funkcijama je niska, a pouzdanost dokaza o promjeni zdravstvene skrbi i promjeni troškova je umjerena. Problemi koji su smanjili povjerenje u dokaze uključivali su značajne razlike između ispitivanja u broju ispitanika, definicije fragilnosti, kontekstu u kojem su se provodili programi koordiniranog liječenja, uključenim pružateljima zdravstvenih usluga i intervalima mjerenja ishoda.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 23. rujna 2022. godine.