Ključne poruke

Liječenje teških kožnih reakcija etanerceptom (lijek koji djeluje na supresiju određenog dijela imunosnog sustava) umjesto steroidima (koji suprimiraju imunosni sustav u širem smislu), može dovesti do manjeg broja smrti od Stevens-Johnsonovog sindroma i toksične epidermalne nekrolize.

Nismo sigurni u učinkovitost drugih odlika liječenja, kao što su steroidi i ciklosporin (lijekovi koji djeluju na imunosni sustav) ili imunoglobulini (prirodno proizvedena antitijela). Trebamo više istraživanja koja uspoređuju učinkovitost i sigurnost najvažnijih lijekova.

Što uzrokuje ozbiljne kožne reakcije?

Određeni lijekovi mogu izazvati teške kožne reakcije poznate kao Stevens-Johnsonov sindrom (SJS), teže stanje poznato kao toksična epidermalna nekroliza (TEN) ili sindrom preklapanja (SJS/TEN). Veliki mjehuri nastaju na koži, koji ostavljaju bolne rane. Zahvaćena koža se na kraju ljušti (nekroza). Ti slučajevi su rijetki, ali mogu biti fatalni ako dovedu do infekcija ili problema koji zahvaćaju druge organe.

Teške kožne reakcije predstavljaju hitni medicinski slučaj te zahtijevaju liječenje u bolnici, često u jedinici za intenzivnu njegu ili jedinici za opekline. Liječenje uključuje suportivno liječenje, kao što su tekućina i pravilna prehrana, njega rana i lijekove protiv bolova.

Cilj ovog sustavnog pregleda

Osim suportivnog liječenja, terapija koja se uzima na usta ili injicira uključuje lijekove koji djeluju na imunosni sustav (npr. etanercept) i intravenske imunoglobuline (antitijela).

Željeli smo saznati koliko su ti lijekovi učinkoviti u liječenju teških kožnih reakcija.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Tražili smo istraživanja o svim trenutno korištenim oblicima liječenja koji se uzimaju na usta ili ubrizgavaju za liječenje SJS-a, TEN-a ili SJS-a/TEN-a. Zanimala su nas istraživanja koja su uspoređivala jedan od ovih oblika liječenja s drugim ili sa samim suportivnim liječenjem kako bismo utvrdili je li jedan djelovao bolje od drugog. 

Što smo pronašli?

Pronašli smo 9 istraživanja na 308 ljudi (odraslih i nekoliko djece), koja su provedena u Indiji, Europi, Kini i Tajvanu. Pronašli smo tri randomizirana kontrolirana ispitivanja (RCT) (vrsta istraživanja u kojoj su sudionici nasumično raspoređeni u jednu od dvije ili više skupina za liječenje). Ostalih šest istraživanja promatralo je učinkovitost liječenja u usporedbi s drugim, bez nasumičnog raspoređivanja sudionika u skupine (opažajno istraživanje). Većina pacijenata u istraživanjima (u kojima je to opisano) imala je umjereno tešku bolest, s 44% do 51% površine tijela zahvaćene osipom. Istraživanja su provedena u jedinicama za opekline, jedinicama intenzivne njege i bolničkim odjelima. 

Ključni rezultati

Dokazi koje uspoređuju terapiju sa i bez steroida potječu iz samo 2 opažajna istraživanja na 56 ljudi; nismo sigurni u vezi s ovim rezultatima zbog nedostatka povjerenja u dokaze: u prosjeku, od 1000 ljudi koji su primali steroide 232 osobe bile su u opasnosti od smrti, u usporedbi s 91 na svakih 1000 koji nisu primali steroide. Broj dana do potpunog zacjeljivanja kože i duljina boravka u bolnici nisu navedeni.

Dokazi koji uspoređuju terapiju imunoglobulinima sa terapijom bez imunoglobulina potječu iz 1 opažajnog istraživanja na 36 osoba; nismo sigurni u vezi s ovim rezultatima zbog nedostatka povjerenja u dokaze: u prosjeku, na svakih 1000 ljudi kojima su dani imunoglobulini 55 ljudi je u bilo opasnosti od smrti, u usporedbi sa 167 na svakih 1000 ljudi koji nisu primili imunoglobuline. Koža pacijenata kojima su davani imunoglobulini zacijelila je gotovo tri dana brže, a dva dana manje su boravili u bolnici.

U usporedbi sa steroidima, etanercept može smanjiti broj ljudi koji umiru: u prosjeku, na svakih 1000 ljudi koji primaju etanercept, 83 umire od komplikacija uslijed teške kožne reakcije (obično infekcija), u usporedbi sa 163 na svakih 1000 ljudi koji su primali steroide (dokaz iz 1 RCT-a sa 91 sudionikom). Neželjene nuspojave (kao što su problemi s disanjem ili ozbiljne infekcije) pojavile su se i u skupinama etanercepta i steroida, ali nije bilo jasno jesu li uzrokovale prekid liječenja sudionika. Druga istraživanja nisu izvijestila o neželjenim učincima koji bi doveli do prekida liječenja. Broj dana do potpunog zacjeljivanja kože i duljina boravka u bolnici nisu navedeni.

Dokazi koji uspoređuju terapiju ciklosporinom sa terapijom imunoglobulinima potječu iz 1 opažajnog istraživanja na 22 osobe; nismo sigurni u vezi s ovim rezultatima zbog nedostatka povjerenja u dokaze: u prosjeku, na svakih 1000 ljudi koji su primili ciklosporin, 65 ljudi je u opasnosti od smrti, u usporedbi sa 500 na svakih 1000 ljudi koji su primili imunoglobuline. Broj dana do potpunog zacjeljivanja kože i duljina boravka u bolnici nisu navedeni.

Nijedno istraživanje nije mjerilo duljinu boravka u jedinicama intenzivne njege.

Koja su ograničenja ovih dokaza?

Nismo sigurni u ove rezultate jer su došli iz samo nekoliko istraživanja sa malim brojem sudionika. U većini istraživanja, način na koji su provedene mogao je utjecati na rezultate.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj sustavni pregled uključeni su dokazi objavljeni do ožujka 2021. godine.