Stenoza karotidnih arterija je suženje lumena (unutrašnjeg promjera) karotidne arterije (najčešće kao posljedica naslaga kolesterola zvanih plak). Stenoza karotidnih arterija odgovorna je za 8% svih ishemijskih moždanih udara (uzrokovanih začepljenjem krvne žile) i povezana je s visokom vjerojatnošću recidiva. Terapijski se pristup u tim okolnostima sastoji od ponovne uspostave adekvatnog protoka krvi (kirurškim ili drugim metodama ponovnog uspostavljanja prohodnosti arterije) kako bi se spriječile daljnje neurološke posljedice. DUZV može identificirati pacijente kojima bi pomoglo invazivnije liječenje i one kod kojih je medikamentozna terapija dovoljna.

Koji je cilj ovog sustavnog pregleda?

Utvrditi preciznost DUZV u dijagnosticiranju različitih stupnjeva stenoze karotidnih arterija u pacijenata s neurološkim simptomima.

Što je bilo proučavano u ovom sustavnom pregledu?

DUZV se u kliničkoj praksi koristi kao metoda prvog izbora za otkrivanje stenoze karotidnih arterija, obično uz potvrdu nalaza primjenom skupljih i invazivnijih metoda poput CT-angiografije (CTA), MR-angiografije (MRA) ili digitalne supstrakcijske angiografije (DSA). Prednost DUZV-a su niži troškovi i skraćenje vremena potrebnog da se identificiraju pacijenti kojima je potrebno liječenje. U pregled smo uključili ispitivanja koja procjenjuju točnost DUZV-a u usporedbi s DSA, MRA, ili CTA u pacijenata s recidivirajućim simptomima moždanog udara. Grupirali smo rezultate ispitivanja koja su koristila približno istu metodu i prag kako bi procijenili točnost u sljedećim kategorijama stenoze karotidne arterije: <50%, 50% do 99%, 50% do 69%, 70% do 99% i okluzija (začepljenje žile).

Ključni rezultati

Ovaj pregled uključio je 22 ispitivanja (4,957 testiranih karotidnih arterija). Pretrage literature su obavljene do 15. veljače 2021. godine. Rezultati pokazuju sljedeće: Ako bi se DUZV koristio u standardiziranoj kohorti od 1000 pacijenata:

DUZV u usporedbi sa DSA

Stenoza <50% (4 ispitivanja, 1,495 karotidnih arterija): 299 osoba bi imalo nalaz DUZV-a koji ukazuje na neznačajnu stenozu, od kojih bi 8 (2,7%) bilo pogrešno klasificirano. Od 701 osobe kod koje nalaz ukazuje da nema stenoze <50%, 169 (24,1%) bi bilo pogrešno klasificirano.

Stenoza 50-99% (5 ispitivanja, 1,536 karotidnih arterija): 642 osoba bi imalo nalaz DUZV-a koji ukazuje na stenozu 50-99%; od njih, 147 (22,8%) bilo bi pogrešno klasificirano. Od 358 osoba kod kojih bi nalaz pokazao da nema stenoze 50-99%, 15 (4,2%) bi bilo pogrešno klasificirano.

Stenoza 70-99% (9 ispitivanja, 2,770 karotidnih arterija): 390 osoba imalo bi nalaz DUZV-a koji ukazuje na stenozu 70-99%; 8 (2%) bi bilo pogrešno klasificirano. Od 610 osoba kod kojih bi nalaz pokazao da nema stenoze 70-99%, 68 (111%) bi bilo pogrešno klasificirano.

Okluzija (7 ispitivanja, 1,212 karotidnih arterija): 205 osoba imalo bi nalaz koji ukazuje na okluziju karotidne arterije; 41 (20%) bi bilo pogrešno klasificirano. Od 795 osoba s nalazom koji ukazuje da nema okluzije, 16 (2%) bi bilo pogrešno klasificirano.

DUZV u usporedbi s CTA

Okluzija (3 ispitivanja, 833 karotidne arterije): 606 osoba imalo bi nalaz DUZV-a koji ukazuje na okluziju; 36 (6%) njih bilo bi pogrešno klasificirano. Od 394 osobe s nalazom koji pokazuje da nema okluzije, 30 (8%) bi bilo pogrešno klasificirano.

DUZV u usporedbi s MRA

Meta-analiza nije provedena.

Koliko su rezultati ispitivanja u ovom sustavnom pregledu pouzdani?

Postojali su problemi s provedbom ispitivanja koji bi mogli utjecati na ispravnu procjenu dijagnostičke preciznosti. Mnoga od ispitivanja bila su loše ili nejasne kvalitete.

Na koga se odnose rezultati ovog sustavnog pregleda?

Rezultati su relevantni za pacijente s neurološkim simptomima kod kojih postoji sumnja na stenozu karotidnih arterija.

Što ovi rezultati znače?

Dijagnostička preciznost DUZV-a je visoka, posebice pri razlikovanju prisutnosti ili odsutnosti značajne stenoze karotidnih arterija. Ovi dokazi, kao i manje invazivna priroda pretrage, podržavaju ranu primjenu dupleks ultrazvuka za otkrivanje stenoze karotidnih arterija.