Istraživačko pitanje
Pomažu li terapije koje uključuju žive životinje osobama s demencijom?
Uvod
Demencija je sve češće stanje u cijelom svijetu. Ljudi s demencijom imaju progresivni gubitak razmišljanja, pamćenja i komuniciranja; obavljanja svakodnevnih djelatnosti; te uspješnog funkcioniranja s drugim ljudima. Kod mnogih ljudi s demencijom razvije se depresija i povezane poteškoće. Do danas ne postoji terapija za koju je dokazano da liječi bolest ili zaustavlja njeno pogoršanje. Međutim, koriste se različiti oblici liječenja koji imaju za cilj poboljšati život ljudima s demencijom i ljudima koji brinu za njih. Terapija uz pomoć životinja (engl. animal-assisted therapy, AAT) jedna je od vrsta liječenja koje se istražuje. Smatra se da bi životinje mogle pomoći ljudima s demencijom pružajući im druženje i podršku u svakodnevnim aktivnostima i da bi to moglo dovesti do poboljšanja u tjelesnom i mentalnom zdravlju, uključujući bolje raspoloženje i manje problematičnih ponašanja.
Datum pretraživanja dokaza
U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do do rujna 2019. godine.
Značajke uključenih istraživanja
Uključili smo devet randomiziranih kontroliranih ispitivanja (klinička istraživanja u kojima se ljudi nasumično stavljaju u jednu od dvije ili više skupina), u koje je bilo uključeno 305 osoba s demencijom, a koja su uspoređivala AAT s kontrolnim liječenjem (bilo uobičajena skrb ili drugo liječenje). Sva istraživanja su provedena u Europi ili Sjedinjenim Američkim Državama. Sedam istraživanja uspoređivalo je AAT s uobičajenom njegom ili s ostalim aktivnostima koje nemaju veze s životinjama. Dva istraživanja uspoređivala su AAT (sa živim životinjama) sa životinjskim robotima. Jedno istraživanje uspoređivalo je AAT s upotrebom meke igračke u obliku mačke. Bilo je određenih značajki istraživanja koje su mogle iskriviti rezultate. Ispitanici i osoblje su znali koji oblik liječenja ispitanik prima, što je moglo utjecati na neke rezultate. Također, nije uvijek bilo jasno je li randomizacija (nasumična raspodjela u skupine) bila dobro napravljena.
Izvori financiranja
Istraživanja su dobila sredstva iz različitih izvora, uključujući istraživačke projekte (četiri istraživanja), osobnu donaciju (jedno istraživanje) i potporu instituta koji promiče AAT (dva istraživanja). Dva istraživanja nisu opisala kako su dobila sredstva.
Ključni rezultati
Pronašli smo dokaze iz dva istraživanja s 83 sudionika da su osobe s demencijom koje su imale AAT možda bile malo manje depresivne na kraju liječenja, u usporedbi sa standardnom njegom ili drugim intervencijama koje nisu povezane sa životinjama. Također smo pronašli dokaze iz tri istraživanja sa 164 sudionika da ljudi koji su primili AAT nisu imali jasne razlike u kvaliteti života u odnosu na one koji nisu. Međutim, nismo pronašli nikakve dokaze o utjecaju na društveno funkcioniranje (interakciju s okolinom i obiteljima), ponašanje, uzrujanost, svakodnevne aktivnosti, sposobnost brige i ravnoteže. Nije bilo jasne razlike kada je AAT uspoređivan s uporabom životinjskih robota u dva istraživanja s 156 ispitanika (društveno funkcioniranje, ponašanje i kvaliteta života) ili s upotrebom mekih mačjih igračaka u jednom istraživanju s 64 ispitanika (u društvenom funkcioniranju). Nije bilo podataka o štetnim učincima liječenja na ispitanike i ništa nije prikazano o učinku na životinje ni u jednom istraživanju.
Pouzdanost dokaza
Uzeli smo u obzir nekoliko čimbenika kada smo odlučivali koliko možemo biti sigurni u ove rezultate. U ovom sustavnom pregledu dva glavna čimbenika smanjuju razinu pouzdanosti dokaza. Prvo, za sve ishode koje smo gledali, bio je mali broj istraživanja i ispitanika. Drugo, mislili smo da postoji značajan rizik da su rezultati pristrani zbog načina na koji su istraživanja oblikovana ili provedena. Za nekoliko ishoda, pouzdanost dokaza se umanjila zbog nedosljednih rezultata između istraživanja. Sveukupna pouzdanost dokaza bila je vrlo niska do umjerena.
Zaključci
AAT može malo smanjiti simptome depresije. Osim toga, još se ne mogu donijeti zaključci je li AAT koristan ili siguran za osobe s demencijom. Glavne poteškoće u donošenju zaključaka bile su malen broj uključenih istraživanja i raznolikost rezultata i mjera ishoda. Preporučujemo daljnja dobro provedena istraživanja koja uključuju važne ishode poput emocionalne i socijalne dobrobiti, kvalitete života, nuspojava i učinaka na životinje.
Hrvatski Cochrane. Prevela: Ana Paula Pavlov. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochrane sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochrane sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr neskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr