Zašto je prepoznavanje demencije važno?

Očekuje se da će se broj ljudi kojima je dijagnosticirana demencija znatno povećati tijekom sljedećih 10 godina. Stoga je sve veća potreba za alatima koji mogu procijeniti pamćenje i učenje kako bi pomogli u dijagnozi demencije i blagog kognitivnog oštećenja (BKO). Addenbrookeov kognitivni pregled III (engl. Addenbrooke’s Cognitive Examination III, ACE-III) i mini-ACE trenutno se koriste u kliničkoj praksi, ali dokazi za njihovu točnost u identificiranju demencije nisu u potpunosti utvrđeni.

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Cilj ovog pregleda bio je otkriti koliko su ACE-III i mini-ACE točni u prepoznavanju demencije i BKO u nizu zdravstvenih ustanova. Test se provodi na pacijentu za kojeg se sumnja da ima demenciju.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

ACE-III ima 21 pitanje, s ukupnom ocjenom od 100. Test se provodi s pacijentom koji je imao demenciju ili za kojeg se sumnja da ima demenciju. Pitanja pokrivaju pet različitih područja funkcije mozga, a viši rezultat ukazuje na bolju funkciju. Mini-ACE je kraći, sa samo pet pitanja i ukupnim rezultatom od 30. Pragovi opisuju ocjenu pri kojoj treba razmotriti dijagnozu demencije, a to su obično 82 ili 88/100 za ACE-III te 21 ili 25/30 za mini-ACE.

ACE-III i mini-ACE ne koriste se samostalno za postavljanje dijagnoze demencije, već pomažu kliničarima kada se koriste uz ostale kliničke informacije i preglede.

Koji su glavni rezultati ovog sustavnog pregleda?

Ovaj je pregled obuhvatio sedam istraživanja sa ukupno 1,711 pacijenata; četiri istraživanja ispitivala su ACE-III, a tri mini-ACE. Nismo statistički združili podatke zbog značajnih razlika između istraživanja.

Sposobnost ACE-III i mini-ACE da identificiraju pacijente s demencijom ili BKO bila je promjenjiva (za 70 do 99% ljudi točno je utvrđeno da imaju demenciju, a između 64 i 95% za BKO). Međutim, između istraživanja je postojala veća varijabilnost u broju lažno pozitivnih rezultata (između 0 i 96% ljudi dobilo je pogrešnu dijagnozu demencije, a između 8 i 54% ljudi dobilo je pogrešnu dijagnozu BKO). Na nižim pragovima testa bilo je manje lažno pozitivnih dijagnoza demencije (za 64 do 100% ljudi točno je utvrđeno da nemaju demenciju ili BKO).

Koliko su pouzdani rezultati ovog sustavnog pregleda?

Bilo je problema s metodama istraživanja: način na koji su pacijenti identificirani i uključeni u istraživanje te način na koji su provedeni ACE-III i mini-ACE nisu bili dobro opisani. Istraživanja su bila mala i nisu proučavala dovoljan broj ljudi da bi bili sigurni u rezultate. To znači da se točnost ACE-III i mini-ACE možda činila boljom nego što je zapravo bila.

Na koga se odnose rezultati ovog sustavnog pregleda?

Prosječna dob u svim istraživanjima bila je viša od 60 godina. Udio ljudi s demencijom bio je različit među istraživanjima (raspon: 15% do 55,6%). Sva su istraživanja provedena u specijalističkom okruženju, pa ne znamo može li se ACE-III ili mini-ACE koristiti u općoj praksi ili u zajednici. Četiri istraživanja provedena su u Velikoj Britaniji, dva u Kini i jedno u Japanu.

Koji su zaključci ovog sustavnog pregleda?

Sveukupno, kvaliteta, veličina i broj uključenih istraživanja nisu omogućili konačan zaključak o tome trebaju li se ACE-III ili mini-ACE koristiti za identificiranje demencije ili BKO. Ovi se nalazi mogu koristiti samo u bolnicama, jer niti jedno istraživanje nije istraživalo zajednice ili opću populaciju. ACE-III ili mini-ACE smiju se koristiti samo kao dio kliničke procjene pri postavljanju dijagnoze demencije te se ne smije oslanjati isključivo na njih. Potrebno je provesti više istraživanja kako bi se istražili ACE-III i mini-ACE u različitim zdravstvenim ustanovama, jezicima i kulturama.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do travnja 2019.