Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Glavni cilj ovog Cochraneovog pregleda je bio saznati imaju li trenutno dostupni lijekovi za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka prihvatljivi profil korisnih i štetnih učinaka osoba sa podtipom krvnog karcinoma zvanog akutnom limfoblastičnom leukemijom (ALL) liječenih kemoterapijom baziranoj na asparaginazi.

Ključne poruke

Nismo sigurni da su proizvodi dobiveni iz ljudske krvi, kao što je koncentrat antitrombina, povezani s nedopustivim štetnim ishodima kao što je smrt, kada se koriste za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka u odraslih bolesnika s ALL-om liječenih kemoterapijom baziranoj na asparaginazi. Pouzdanost dokaza je niska zbog ne-randomiziranog ustroja ispitivanja, malog broja ispitanika i bez kontrole podložećih čimbenika koji bi mogli utjecati na ishod.

Štetni učinci povezani s drugim načinima prevencije krvnih ugrušaka, kao što je niskomolekularni heparin, nisu mogle biti procijenjene jer smrt i krvarenje nisu prijavljivani. Nismo analizirali prednosti kao što je smanjenje u stvaranju krvnih ugrušaka zbog niske kvalitete dokaza (nema randomiziranih ispitivanja). Potrebna su nam visoko kvalitetna randomizirana ispitivanja jer njihovo provođenje minimalizira rizik utjecaja podložećih čimbenika na ishode.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

ALL je podtip krvnog karcinoma koji nastaje malignom transformacijom nezrelih bijelih krvnih stanica limfoidnog podrijetla. Unazad zadnjih 20 godina, povijesno lošije preživljenje u odraslih bolesnika s ovom bolesti se značajno popravilo, najviše zahvaljujući liječenju intenzivnijom antileukemijskom terapijom baziranoj na onoj korištenoj u djece s ALL-om. Jedno od osnovnih obilježja ovog liječenja je intenzivno korištenje antileukemijskog lijeka zvanog asparaginaza. Međutim, ništa ne dolazi bez cijene. I starija životna dob i liječenje asparaginazom dovode do pojačanog rizika za stvaranje krvnih ugrušaka, koji mogu blokirati krvne žile (prvenstveno vene) i promijeniti normalan protok krvi ili dovesti do odvajanja ugrušaka u drugim venama lokaliziranih u važnim organima, dovodeći do ozbiljnih zdravstvenih problema. Uz to, liječnici su skloni prekinuti liječenje asparaginazom u slučaju nastanka krvnog ugruška i potencijalno ugroziti preživljenje ovih bolesnika.

Ne znamo štite li postojeći načini preventivnog liječenja od stvaranja krvnih ugrušaka i dovode li do krvarenja i smrti u odraslih bolesnika s ovom bolesti. Ti lijekovi uključuju heparine, antagoniste vitamina K, sintetičke pentasaharide, direktne inhibitore trombina, direktne oralne antikoagulanse ili krvne pripravke za nadomještanje antitrombina (smanjeno je stvaranje ovog antikoagulantnog proteina u krvi tijekom terapije asparaginazom) te mehaničku prevenciju kao što su elastične čarape.

Stoga smo pretražili sva dostupna ispitivanja u odraslih osoba s ALL-om liječenih terapijom temeljenom na asparaginazi koji su primali antikoagulantnu prevenciju u usporedbi s placebom ili bez prevencije. Promatrali smo sljedeće ishode: prvi simptomatski venski ugrušak, smrt od bilo kojeg uzroka, smrt povezanu s krvnim ugruškom, asimptomatski venski ugrušak, klinički značajno manje krvarenje, smanjenje broja trombocita uzrokovanih heparinom te kvalitetu života.

Ključni rezultati

Pronašli smo 23 ispitivanja od kojih smo dva uključili u glavnu analizu kako bi smo odgovorili na pitanje te devet ispitivanja u dodatnoj analizi kako bi opisali ograničenja dokaza. Preostalih 12 ispitivanja nije uključeno zbog nedostatka ishoda ili velikog rizika pristranosti, jer ispitanici u kontrolnoj skupini nisu bili „stvarne“ kontrole.

Dva ispitivanja iz naše glavne analize bila su provedene u Ujedinjenom Kraljevstvu, odnosno Kanadi, i usporedila su liječenje s koncentratima antitrombina sa izostankom liječenja te korištenje niskomolekularnog heparina naspram izostanka liječenja u bolesnika s ALL-om. Nismo sigurni poboljšavaju li koncentrati antitrombina u bolesnika s ALL-om liječenih asparaginazom ishode, smanjuju li smrtnost od bilo kojeg uzroka ili smrtnost od krvnog ugruška, jer je razina pouzdanosti dokaza jako niska (jedno ispitivanje, 40 ispitanika). Štetni učinci povezani s korištenjem niskomolekularnog heparina nisu mogli biti analizirani jer smrtnost bilo kojeg ishoda, smrtnost od krvnog ugruška, velika ili klinički značajna manja krvarenja, odnosno pad broja trombocita induciranim heparinom, nisu zabilježena. Niti jedno od ispitivanja nije proučavalo kvalitetu života.

Nismo pronašli niti jedno ispitivanje koje je proučavalo neku od drugih vrsta prevencije. Nismo analizirali korisne učinke kao što smanjenje rizika stvaranja krvnih ugrušaka zbog niske pouzdanosti dokaza.

Datum pretraživanja dokaza

Dokazi se odnose na istraživanja objavljena do 2. lipnja 2020. godine.