Ovim su sustavnim pregledom procijenjeni dokazi randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT-ova) o tome smanjuju li beta blokatori smrtnost ili druge ozbiljne nuspojave kada se daju osobama podvrgnutim nekardiološkim operacijama. Rezultati za operacije srca nalaze se u drugom sustavnom pregledu.
Dosadašnje spoznaje
Operacija srca povećava količinu stresa u tijelu, uzrokujući oslobađanje hormona adrenalina i noradrenalina. Taj stres može dovesti do ozbiljnih događaja, uključujući smrt, srčani udar, moždani udar ili nepravilan rad srca. Za operacije koje se ne izvode na srcu pacijenta, procjenjuje se da oko 8% pacijenata može zadobiti ozljedu srca u vrijeme operacije. Beta-blokatori lijekovi su koji blokiraju djelovanje adrenalina i noradrenalina na srce. Beta-blokatori mogu usporiti rad srca i smanjiti krvni tlak, a taj učinak može smanjiti rizik od ozbiljnih događaja. Međutim, oni također mogu dovesti do vrlo niskog pulsa ili vrlo niskog krvnog tlaka, a taj učinak može povećati rizik od smrti ili moždanog udara. Bitno je spriječiti rane komplikacije nakon zahvata, no korištenje beta blokatora za njihovo sprječavanje je sporno.
Značajke istraživanja
U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 28. lipnja 2019. godine. Uključeno je 83 RCT-ova s 14,967 odraslih osoba koje su bile podvrgnute različitim vrstama operacija, osim kardioloških operacija. Osamnaest istraživanja čeka klasifikaciju (jer autori nisu imali dovoljno detalja za njihovu procjenu), a tri su istraživanja još uvijek u tijeku. U istraživanjima su korištene sljedeće vrste beta blokatora: propranolol, metoprolol, esmolol, landiolol, nadolol, atenolol, labetalol, oksprenolol i pindolol. Istraživanja su usporedila navedene beta blokatore ili s placebom (koji je izgledao kao beta blokator, ali bez terapijskog učinka) ili sa standardnom skrbi.
Ključni rezultati
Beta blokatori mogu malo ili nikako utjecati na broj umrlih u vremenskom razdoblju od 30 dana nakon operacije (16 istraživanja, 11,446 ispitanika; niska pouzdanost dokaza), na moždani udar (6 istraživanja, 9,460 ispitanika; niska pouzdanost dokaza) ili na ventrikularne artimije (nepravilni srčani ritam koji počinje u glavnim komorama srca te može biti potencijalno opasan po život te zahtijevati hitnu medicinsku pomoć; 5 istraživanja, 476 ispitanika; iznimno niska pouzdanost dokaza). Beta-blokatori mogu smanjiti učestalost fibrilacije atrija, odnosno nepravilan rad srca koji započinje u atriju srca i ako se ne liječi povećava rizik od moždanog udara (9 istraživanja, 9,080 sudionika; niska pouzdanost dokaza) i broj srčanih udara (12 istraživanja, 10,520 sudionika; niska pouzdanost dokaza). Međutim, uzimanje beta blokatora može povećati broj osoba koje su doživjele iznimno nisku srčanu frekvenciju (49 istraživanja, 12,239 ispitanika; niska pouzdanost dokaza) ili iznimno nizak krvni tlak (49 istraživanja, 12,304 ispitanika; srednja pouzdanost dokaza) prije operacije.
U malom broju istraživanja je opisana i mala ili nikakva razlika u broju osoba koje su umrle nakon 30 dana zbog srčanih problema ili su doživjele zatajenje srca. Dokazi o tome mijenjaju li beta blokatori duljinu boravka u bolnici nisu pronađeni.
Ni u jednom se istraživanju nije procjenjivalo imaju li osobe koje su uzimale beta blokatore kvalitetniji život nakon operacije srca.
Pouzdanost dokaza
Pouzdanost dokaza u ovom sustavnom pregledu bila je ograničena zbog uključivanja istraživanja s visokim rizikom od pristranosti. Autori su primijetili da su neki od rezultata bili drugačiji kada bi uključili samo istraživanja koja su koristila placebo kao kontrolu ili istraživanja koja su izvijestila o tome na koji su način ispitanici bili randomizirani. Pronađeno je i jedno veliko, dobro provedeno, međunarodno istraživanje koje je imalo drugačije rezultate u usporedbi s manjim istraživanjima. Istraživanje je pokazalo da je smanjen broj srčanih udara, a povećan broj moždanih udara i smrtnost od bilo kojeg uzroka kada su korišteni beta blokatori, dok druga istraživanja nisu pokazala jasan učinak. Autori isto tako nisu bili sigurni u rezultate za ishode nekoliko istraživanja, poput onih za ventrikularne artimije.
Zaključak
Iako beta blokatori mogu imati manji ili nikakav utjecaj na broj umrlih u vremenskom razdoblju od 30 dana od operacije, moždanih udara ili ventrikularnih artimija, mogu isto tako smanjiti fibrilaciju atrija i srčane udare. Uzimanje beta blokatora može povećati broj osoba s iznimno niskom srčanom frekvencijom ili iznimno niskim krvnim tlakom u razdoblju oko operacije. Drugi dokazi većih, placebom kontroliranih istraživanja vjerojatno će povisiti razinu pouzdanosti ovih rezultata te se preporučuje procjena utjecaja na kvalitetu života.
Hrvatski Cochrane. Prevela: Irena Iličević. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochraneovih sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochraneovih sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr