Istraživačko pitanje

Znanstvenici su pregledali dokaze o učinkovitosti i sigurnosti metformina u usporedbi s drugim sredstvima za indukciju ovulacije koja se koriste u svrhu poticanja ovulacije kod žena koje imaju sindrom policističnih jajnika (PCOS). U središtu pozornosti bili su stopa živorođene djece, probavne nuspojave i dodatni reproduktivni ishodi.

Dosadašnje spoznaje

Žene koje imaju sindrom policističnih jajnika često imaju neredovite mjesečnice ili ih uopće nemaju jer ne ovuliraju (ne dolazi do otpuštanja jajne stanice), što može dovesti do neplodnosti. Također mogu razviti zdravstvene probleme kao što su pretilost i dijabetes. Visoke razine inzulina, hormona koji tijelu omogućuje korištenje šećera za energiju, mogu biti uzrok sindroma policističnih jajnika, a one su uglavnom više kod pretilih žena. Metformin tijelu omogućuje učinkovitiju upotrebu inzulina te pospješuje ovulaciju kod žena koje imaju sindrom policističnih jajnika. Međutim, metformin može uzrokovati nuspojave kao što su mučnina, proljev ili zatvor (probavne nuspojave).

Značajke istraživanja

Autori su tražili istraživanja provedena na ženama koje imaju sindrom policističnih jajnika, a u kojima je primjena samog metformina ili u kombinaciji s klomifen citratom (CC-om), letrozolom ili laparoskopskim bušenjem jajnika uspoređivana s primjenom samog klomifen citrata, letrozola, laparoskopskog bušenja jajnika, placeba (lažnog liječenja) ili odsustvom liječenja. Ovaj sustavni pregled obnovljena je inačica ranije objavljenog Cochraneovog sustavnog pregleda. Obuhvaćen je 41 randomizirani kontrolirani pokus (u kojima je ženama nasumično određena vrsta liječenja) na uzorku od 4 552 žene. U ovom ažuriranju trinaest je novih istraživanja. Autori su objedinili rezultate istraživanja i procijenili kvalitetu istraživanja kako bi prosudili koliko se mogu pouzdati u njihove rezultate. U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do prosinca 2018. godine.

Ključni rezultati

Metformin u odnosu na placebo/odsustvo liječenja

U usporedbi s primjenom placeba ili odsustvom liječenja, metformin može povećati šanse da žena rodi živo dijete. Međutim, žene koje uzimaju metformin vjerojatno imaju više probavnih nuspojava. Uz korištenje placeba stopa živorođene djece je 19%, a uz primjenu metformina iznosila bi između 19% i 37%. Rizik od probavnih nuspojava je 10% kod primjene placeba, ali kod primjene metformina je viši i iznosi između 22% i 40%. Vjerojatnije je da će žene koje uzimaju metformin uspjeti zatrudnjeti te je možda izglednije da će ovulirati. Autori nisu sigurni kakav učinak metformin ima na spontani pobačaj u usporedbi s primjenom placeba ili odsustvom liječenja.

Metformin u kombinaciji s klomifen citratom u odnosu na isključivi klomifen citrat

Nije sigurno povećava li kombinirana primjena metformina i klomifen citrata stopu živorođene djece kada se usporedi s primjenom samog klomifen citrata, ali probavne nuspojave su vjerojatno učestalije. Kada se primjenjuje isključivo klomifen citrat, stopa živorođene djece je 24%, a može varirati između 23% i 34% kod kombinirane primjene metformina i klomifen citrata. Rizik od probavnih nuspojava kod primjene samog klomifen citrata iznosi 9%, a raste na između 21% i 37% kod kombinirane primjene metformina i klomifen citrata. Međutim, stopa trudnoće vjerojatno raste kada se koriste metformin i klomifen citrat. Stopa ovulacije može porasti kada se koriste metformin i klomifen citrat. Nije bilo jasnih dokaza o utjecaju na spontani pobačaj.

Metformin u odnosu na klomifen citrat

Autori su objedinili sva istraživanja i zaključili da je razina kvalitete dokaza vrlo niska, rezultati su nedosljedni te nisu mogli donijeti pouzdane zaključke. Kod pretilih žena stopa rađanja bila je niža kada su koristile metformin, dok se kod žena koje nisu pretile pokazalo da postoje moguće dobrobiti kada koriste metformin. Stopa živorođene djece kod žena koje nisu pretile i koriste klomifen citrat je 26%, a ona može porasti na između 26% i 50% kada koriste metformin. Međutim, kod pretilih žena stopa živorođene djece je 22% te može pasti na između 5% i 13% kada koriste metformin. Slično tome, kod pretilih žena koje uzimaju metformin može doći do nižih stopa kliničkih trudnoća i ovulacija, dok žene koje nisu pretile i uzimaju metformin mogu imati više trudnoća; nije bilo jasne razlike u stopama ovulacije. Nije sigurno postoji li razlika u stopama spontanih pobačaja kod žena koje uzimaju metformin ili klomifen citrat. Ni u jednom istraživanju nisu zabilježene probavne nuspojave.
Moguće je da indeks tjelesne mase (pokazatelj zdrave težine temeljen na visini i težini) utječe na to koju bi terapiju trebale uzimati, iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ovo potvrdilo. Ograničeno poboljšanje u ishodima kao što je dijabetes prilikom korištenja metformina naglašava važnost gubitka tjelesne težine i prilagodbe načina života, posebice kod pretilih žena koje imaju sindrom policističnih jajnika.

Razina kvalitete dokaza

Razina kvalitete dokaza u rasponu je od vrlo niske do srednje. Glavni problemi bili su to što su metode korištene u istraživanjima loše ili nejasne, što nisu prijavljeni svi rezultati (rizik od pristranosti) ili što su oni bili netočni i nedosljedni.