Dosadašnje spoznaje

Kardiovaskularne bolesti poremećaji su srca i krvnih žila, uključujući akutne koronarne i cerebrovaskularne događaje (kao što su infarkt miokarda i moždani udar). Otprilike 50% invaliditeta uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima povezano je s manjkavom prehranom. To se posebno odnosi na prehrambeni gluten (protein koji se nalazi u određenim žitaricama) koji je povezan s velikim brojem nepovoljnih zdravstvenih ishoda. Na primjer, različiti probavni simptomi (kao što su malapsorpcija ili proljev) često se javljaju kod osoba oboljelih od bolesti povezanih s glutenom, a često je jedini učinkovito liječenje za tu populaciju doživotna prehrana sa smanjenim udjelom glutena ili bez glutena. Prehrana sa smanjenim udjelom glutena i bez glutena je stekla veliku popularnost i u općoj populaciji. Dokazi o dobrobitima i štetnostima prehrane sa smanjenim udjelom glutena ili bez glutena u općoj populaciji su, međutim, kontradiktorni: Iako izbjegavanje glutena može biti povezano s prevencijom bolesti, također postoji zabrinutost da prehrana bez glutena ili prehrana sa smanjenim udjelom glutena može biti manjkava (zbog smanjene konzumacije cjelovitih žitarica, koje su ključne sastavnice prehrane).

Istraživačko pitanje

Pregledali smo dostupna istraživanja kako bismo utvrdili učinke (tj. koristi i rizike povezane sa zdravljem) prehrane sa smanjenim udjelom glutena ili bez glutena za primarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti u općoj populaciji.

Značajke istraživanja

U ovaj su sustavni pregled uključena istraživanja objavljena do lipnja 2021. godine. Pronašli smo jedan randomizirani kontrolirani pokus (RCT) i tri nerandomizirana ispitivanja intervencija s opažajnim dizajnom. Randomizirani kontrolirani pokus proveden je u Italiji i uključivao je 60 zdravih odraslih osoba u trajanju od šest mjeseci. U nerandomizirana ispitivanja intervencija bilo je uključeno više od 450,000 ispitanika (zdravstvenih djelatnika iz SAD-a ili odraslih volontera iz opće populacije iz Ujedinjene Kraljevine), a praćenje je trajalo više od 25 godina. U nerandomiziranim ispitivanjima intervencija, najniži medijan unosa glutena bio je 2,6 g/dan, a najviši 9,4 g/dan (1 g/dan unosa glutena ekvivalent je pola kriške bijelog kruha). Randomizirani kontrolirani pokus usporedio je hranu bez glutena s uobičajenom prehranom.

Ključni rezultati

Nije jasno je li unos glutena povezan sa smrtnošću od svih uzroka. Nadalje, naši nalazi ukazuju na to da nema povezanosti između unosa glutena i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i nefatalnog infarkta miokarda. Niži u usporedbi s višim unosom glutena može biti povezan s neznatno povećanim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 – glavnog kardiovaskularnog faktora rizika. Ovi nalazi bili su neovisni o dobi, etničkoj pripadnosti, indeksu tjelesne mase (ITM), obiteljskoj anamnezi dijabetesa, pušačkom statusu, unosu alkohola, fizičkoj aktivnosti, menopauzi i primjeni hormona u postmenopauzi, upotrebi oralnih kontraceptiva, upotrebi multivitamina, ukupnom energetskom unosu i unosu magnezija, folne kiseline i vlakana žitarica.

Rezultati jedinog objavljenog randomiziranog kontroliranog pokusa ukazuju na to da nije jasno utječe li unos glutena na sistolički krvni tlak. Štoviše, u ovom randomiziranom kontroliranom pokusu nisu pronađene razlike između bezglutenske i uobičajene prehrane za druge kardiovaskularne faktore rizika uključujući dijastolički krvni tlak, razine lipoproteina niske gustoće i indeksa tjelesne mase.

Niti jedno istraživanje nije objavilo podatke o štetnim događajima, kvaliteti života ili drugim ishodima važnim za zdravlje.

Pouzdanost dokaza

Pouzdanost dokaza u ovom pregledu varirala je od niske do vrlo niske. Istraživanja su imala određene metodološke nedostatke. Uzimajući u obzir da su većina ispitanika iz nerandomiziranih ispitivanja intervencija bili zdravstveni djelatnici, upitna je i primjenjivost na opću populaciju. S obzirom na ograničene nalaze iz ovog pregleda koji se pretežno temelje na opažajnim istraživanjima, ne mogu se dati preporuke za praksu.