Dosadašnje spoznaje

Neke se zarazne bolesti šire kapljicama iz zraka koje su nastale kašljanjem i kihanjem, a mogu zaraziti ljude koji dodiruju nečistu kožu ili površine. Pranje ruku sapunom i vodom može spriječiti širenje tih bolesti. Ljudi koji nemaju sapun mogu koristiti druga sredstva poput pepela, blata, zemlje s ili bez vode, ili samu vodu za čišćenje ruku. Čišćenje ruku pepelom (kruti ostaci iz peći za kuhanje i vatre) bi moglo djelovati trljanjem ili inaktiviranjem virusa ili bakterija. Međutim, kemikalije u pepelu također mogu oštetiti kožu.

Ako je pepeo učinkovito sredstvo za čišćenje ruku, mogao bi umanjiti širenje koronavirusa (COVID-19) i drugih zaraznih bolesti u područjima s niskim prihodima u kojima sapun nije široko dostupan.

Što smo željeli saznati?

Željeli smo saznati imaju li ljudi koji koriste pepeo za čišćenje ruku veću ili manju vjerojatnost da će oboljeti od zarazne bolesti, u usporedbi s ljudima koji koriste sapun, vodu, blato ili zemlju, ili koji ne čiste ruke. Također smo željeli saznati izaziva li upotreba pepela neželjene učinke, poput bolnih ruku ili osipa.

Naše metode

Tražili smo istraživanja koje su ispitivala čišćenje ruku pepelom u usporedbi sa sapunom, blatom, zemljom, samo vodom ili bez čišćenja ruku. Istraživanja su mogla obuhvatiti odrasle i djecu i odvijati se bilo gdje.

COVID-19 se brzo širi, pa smo morali brzo odgovoriti na ovo pitanje. To je značilo da smo skratili neke korake normalnog Cochraneovog postupka sustavnog pregleda. Nismo mogli pronaći potpune tekstove 5 moguće značajnih istraživanja ili kontaktirati autore istraživanja za dodatne podatke. Iako smo pretraživali nekoliko baza podataka, možda smo propustili neka istraživanja. Namjeravamo uključiti sve značajne podatke u buduću obnovu pregleda.

Rezultati

Pronašli smo 14 istraživanja koja su procijenila pepeo za čišćenje ruku. Samo je jedno malo istraživanje izravno usporedilo ljude koji su nasumično odabrani za upotrebu pepela ili sapuna ili drugih sredstava (nasumična istraživanja daju najbolje dokaze). Istraživanja su uključivala ljude svih dobnih skupina i uglavnom su se odvijala u ruralnim zajednicama s malim primanjima. 6 istraživanja je pružilo podatke koji su pomogli odgovoriti na naše pitanje.

Jedno je istraživanje uključivalo djecu koja su bila u bolnici s proljevom u usporedbi s djecom koja nisu. Autori istraživanja su pregledali područje pranja ruku u obiteljima djece, kako bi vidjeli kako oni peru ruke. Otkrili su da su obitelji koje su koristile pepeo za čišćenje ruku imale sličan broj posjeta bolnici za djecu s proljevom kao i one obitelji koje koriste sapun.

Drugo je istraživanje ispitivalo je li vjerojatnije da će žene s neobičnim vaginalnim svrbežom ili iscjetkom prati ruke pepelom, u odnosu na žene koje nisu imale takve simptome. Otkrili su da žene koje su koristile pepeo i vodu za pranje ruku imaju istu vjerojatnost da će iskusiti vaginalni svrbež ili iscjedak kao i one žene koje koriste sapun.

4 istraživanja su pregledala bakterije na rukama nakon korištenja pepela, sapuna, vode, blata ili kad se ruke nisu čistile. Nije sigurno kakav je učinak pepela na bakterije na rukama ljudi, u usporedbi s drugim sredstvima za čišćenje ruku, jer su istraživanja koristila nepouzdane metode, a njihovi rezultati nisu bili jasni.

Nijedno istraživanje nije pružilo podatke o ozbiljnosti zaraznih bolesti, te koriste li ljudi pepeo ili druga sredstva dosljedno, kao ni podatke o broju smrtnih slučajeva ili neželjenim učincima uslijed čišćenja ruku pepelom.

Kvaliteta dokaza

Naša sigurnost (povjerenje) u dokaze je bila ograničena, jer smo pronašli mali broj istraživanja; ona koja smo pronašli su imala nepouzdane metode i različite vrste ispitanika, a nijedno istraživanje nije pouzdano ispitalo stope infekcija.

Zaključak

Nismo sigurni djeluje li čišćenje ruku pepelom u usporedbi sa čišćenjem sa sapunom, vodom, blatom, zemljom ili nepranjem ruku uopće, na zaustavljanje ili smanjenje širenja virusnih ili bakterijskih infekcija. Ne znamo uzrokuje li čišćenje ruku pepelom neželjene učinke.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 26. ožujka 2020. godine.