Zašto je probir važan?

Probir ima za cilj identificirati infekciju u osoba koje možda ne pokazuju simptome. Neki ljudi mogu biti zaraženi virusom koji uzrokuje bolest COVID-19, a izgledati zdravo ili imati samo blage simptome. Važno je identificirati zaražene ljude kako bi se mogli distancirati od drugih i potražiti odgovarajuću njegu. Pogrešno identificiranje bolesti COVID-19 u zdravih ljudi moglo bi dovesti do nepotrebne samoizolacije i daljnjih testova. Ako se infekcija u zaraženih osoba ne prepozna, to bi moglo proširiti virus.

Probir za COVID-19 može uključivati mjerenje temperature, postavljanje pitanja o međunarodnim putovanjima ili o kontaktu sa zaraženim osobama, te brze testove. Probir se može provesti telefonom, putem interneta ili licem u lice, u domovima, klinikama, na radnim mjestima, u zračnim lukama ili školama.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Htjelo se ustanoviti:

· prednosti i negativne učinke probira naizgled zdravih ljudi na infekciju koja uzrokuje bolest COVID-19,

· može li probir ispravno identificirati osobe koje imaju i nemaju virus.

Da bi se brzo odgovorilo na ova pitanja, skraćeni su neki koraci normalnog postupka izrade Cochraneovog sustavnog pregleda. Ipak, te promjene ne utječu na zaključke ovog sustavnog pregleda.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Potražena su istraživanja koja su radila probir osoba koje nisu tražile pomoć zbog potencijalnih simptoma bolesti COVID-19.

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do svibnja 2020. godine.

Ključni rezultati

Pronađena su 22 istraživanja; 17 istraživanja provedenih na ljudima (kohortna istraživanja) i pet računalno generiranih modela (istraživanja modeliranja). Istraživanja su provedena u SAD-u, Europi i Aziji.

Prednosti i negativni učinci
Dva istraživanja modeliranja izvijestila su o prednostima i negativnim učincima probira. Jedno je sugeriralo da bi raspitivanje o simptomima u zračnim lukama moglo malo usporiti (ali ne i zaustaviti) ulazak zaraženih osoba.

Drugi je model izvijestio da tjedni ili dvotjedni pregledi zdravstvenih djelatnika mogu smanjiti prijenos zaraze na pacijente i ostale zdravstvene djelatnika na odjelima za hitnu medicinu.

Nijedno istraživanje nije zabilježilo negativne učinke probira.

Identifikacija zaraženih osoba
Sedamnaest kohortnih istraživanja i tri istraživanja modeliranja izvijestili su o tome mogu li se probirom ispravno identificirati osobe sa i bez virusa. Istraživanja su se uvelike razlikovala u početnoj razini bolesti COVID-19, okruženjima i metodama. Sva kohortna istraživanja uspoređivala su strategije probira s testom 'zlatnog standarda' nazvanim RT-PCR.

Kohortna istraživanja
Sve strategije probira (17 istraživanja, 17 574 ispitanika), netočno su identificirale:

· između 20 i 100 osoba, od 100 zaraženih osoba, kao zdrave;

· između 0 i 38 osoba, od 100 zdravih osoba, kao zaražene.

Raspitivanje o simptomima (13 istraživanja, 16 762 ispitanika), netočno je identificiralo:

· između 40 i 100 osoba, od 100 zaraženih osoba, kao zdrave;

· između 0 i 34 osoba, od 100 zdravih osoba, kao zaražene.

Mjerenjem temperature, postavljanjem pitanja o međunarodnim putovanjima, izloženosti potvrđeno zaraženim osobama i izloženosti potvrđenim zaraženim osobama ili osobama sa sumnjom na zarazu (šest istraživanja, 14 741 ispitanika), netočno je identificirano:

· između 77 i 100 osoba, od 100 zaraženih osoba, kao zdrave;

· između 0 i 10 osoba, od 100 zdravih osoba, kao zaražene.

Raspitivanje o simptomima i mjerenjem temperature (dva istraživanja, 779 ispitanika), netočno je identificiralo:

· između 31 i 88 osoba, od 100 zaraženih osoba, kao zdrave;

· između 0 i 10 osoba, od 100 zdravih osoba, kao zaražene.

Nije bilo dovoljno dokaza iz dva mala istraživanja o brzim laboratorijskim testovima i ponovljenoj procjeni simptoma da bi se utvrdilo koliko su točni u prepoznavanju zdravih i zaraženih osoba.

Istraživanja modeliranja
Tri istraživanja modelirala su probir na ulazima i izlazima u zračnim lukama. Jedno istraživanje propustilo je 70% zaraženih putnika. Drugo je otkrilo 90% infekcija, ali je korišten nerealan scenarij. Treće je koristilo vrlo nepouzdane metode pa se ne mogu koristiti dokazi iz tog istraživanja.

Pouzdanost dokaza

Povjerenje u otkrića ovog sustavnog pregleda je ograničeno jer većina istraživanja nije jasno opisala svoje metode probira, neka su pronašla vrlo malo slučajeva infekcija, a tipovi ispitanika i okruženja uvelike su se razlikovali. To otežava prosudbu o tome mogu li se rezultati primijeniti na široj populaciji.

Zaključci

Jednostruki probir naizgled zdravih osoba vjerojatno će propustiti zaražene osobe. Nije sigurno jesu li kombinirani probiri, ponovljena procjena simptoma ili brzi laboratorijski testovi korisni.

Kako se sve više ljudi bude zarazilo, probir će identificirati sve više slučajeva. Međutim, kako se probirom mogu propustiti zaraženi ljudi, mjere javnog zdravstva, poput pokrivanja lica, fizičkog udaljavanja i karantene za one koji su naizgled zdravi, i dalje su vrlo važne.