Ključne poruke

- Visoke doze lijekova za razrjeđivanje krvi naspram niskih doza čine malu ili nikakvu razliku u stopi smrtnosti te povećavaju broj manjih krvarenja u pacijenata hospitaliziranih s COVID-19. Davanje lijekova za razrjeđivanje krvi u usporedbi s njihovim nedavanjem može smanjiti stopu smrtnosti.

- Vrlo je vjerojatno da nova ispitivanja neće promijeniti dokaze o učincima različitih doza lijekova za razrjeđivanje krvi na smrtnost i manja krvarenja. I dalje su potrebna visokokvalitetna ispitivanja o potrebi za dodatnom respiratornom potporom, davanju lijekova za razrjeđivanje krvi u usporedbi s izostankom takve terapije, usporedbe različitih lijekova za razrjeđivanje krvi i o dugotrajnoj terapiji lijekovima za razrjeđivanje krvi.

Što je COVID-19?

COVID-19 uglavnom pogađa pluća i dišne puteve, međutim, oko 16% hospitaliziranih ljudi s bolešću COVID-19 razvije probleme s krvnim žilama, što dovodi do stvaranja ugrušaka u arterijama, venama i plućima. Gotovo polovica svih ljudi s teškim oblikom COVID-19 na odjelima intenzivne njege može razviti ugruške u venama ili arterijama.

Što su lijekovi za razrjeđivanje krvi?

Lijekovi za razrjeđivanje krvi su lijekovi koji sprječavaju stvaranje štetnih krvnih ugrušaka (poput duboke venske tromboze). Međutim, oni mogu uzrokovati neželjene učinke poput krvarenja. Neke smjernice preporučuju primjenu lijekova za razrjeđivanje krvi u pacijenata koji se prime u bolnicu s bolešću COVID-19, kako bi se spriječio razvoj krvnih ugrušaka, umjesto da se čeka hoće li će se krvni ugrušci razviti, a zatim da ih se liječi lijekovima za razrjeđivanje krvi.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Željelo se saznati hoće li davanje lijekova za razrjeđivanje krvi ljudima koji su hospitalizirani s bolešću COVID-19, kao preventivna mjera, smanjiti smrtnost u usporedbi s izostankom takve terapije ili s placebom (identičan lijek, ali bez aktivnog sastojka). Također, željelo se saznati trebaju li ti pacijenti manje potpore s disanjem, razvijaju li još uvijek štetne krvne ugruške, jesu li imali krvarenja i jesu li doživjeli neke druge neželjene događaje.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražena su ispitivanja koja su procjenjivala lijekove za razrjeđivanje krvi dane osobama hospitaliziranim s bolešću COVID-19 kako bi se spriječili krvni ugrušci. Ispitivanja su mogla biti bilo kojeg ustroja, pod uvjetom da uspoređuju jedan lijek za razrjeđivanje krvi s drugim, s izostankom liječenja ili s placebom. Ispitivanja su se mogla odvijati bilo gdje u svijetu, a sudionici su mogli biti bilo koje dobi sve dok su bili u bolnici s potvrđenom bolešću COVID-19. Objedinjeni su rezultati kada je to bilo moguće.

Što smo pronašli?

U ovaj je sustavni pregled uključeno sedam ispitivanja sa 16,185 pacijenata hospitaliziranih s bolešću COVID-19 na odjelima intenzivne njege, bolničkim odjelima ili odjelima hitne pomoći. Ispitivanja su bila iz Brazila (2), Irana (1), Italije (1) i SAD-a (1), a dva su uključivala više od jedne zemlje. Sudionici su bili u prosjeku stari od 55 do 68 godina. Ispitivanja su trajala od 15 do 90 dana i pružila su dokaze o smrtnosti, krvarenju, zgrušavanju krvi, duljini boravka u bolnici i neželjenim učincima. Bilo je malo ili nimalo dokaza o potrebi za respiratornom potporom (pomoć pri disanju), smrtnosti povezanoj s bolešću COVID-19 i kvaliteti života.

Veća doza lijekova za razrjeđivanje krvi u usporedbi s nižom dozom (4 ispitivanja, 4647 sudionika)
Razlika u stopi smrtnosti bila je mala ili nikakva za one koji su primali veće ili manje doze lijekova za razrjeđivanje krvi. Međutim, oni koji su primali veće doze imali su veću vjerojatnost manjih krvarenja. Pacijenti koji su dobili veće doze lijekova za razrjeđivanje krvi manje su često imali plućnu emboliju (krvni ugrušak u plućima ili krvnim žilama koje vode do pluća), nešto su češće imali veliko (jače) krvarenje, a vjerojatno nije bilo razlike u vremenu provedenom u bolnici u usporedbi s onima koji su primali manje doze lijekova za razrjeđivanje krvi. Učestalost duboke venske tromboze i neželjenih učinaka malo se ili nimalo razlikovala među pacijentima koji su dobili veće ili manje doze lijekova za razrjeđivanje krvi.

Lijekovi za razrjeđivanje krvi u usporedbi s izostankom liječenja (3 ispitivanja, 11,538 sudionika)
Pacijenti koji su primali lijekove za razrjeđivanje krvi imali su smanjenu stopu smrtnosti u usporedbi s onima koji nisu primali lijekove za razrjeđivanje krvi, ali dokazi su vrlo nesigurni.

Koja su ograničenja ovih dokaza?

Veoma su pouzdani dokazi da veće doze lijekova za razrjeđivanje krvi ne mijenjaju rizik od smrti, ali povećavaju rizik od krvarenja kod ljudi koji su hospitalizirani s bolešću COVID-19.

Iako je pouzdanost u dokaze vrlo ograničena, ljudi koji primaju lijekove za razrjeđivanje krvi mogu imati nižu stopu smrtnosti u usporedbi s onima koji ne dobiju lijekove za razrjeđivanje krvi.

Što je sljedeće?

Pretraživanja su pronašla 62 ispitivanja u tijeku s 35,470 sudionika. Planira se dodati rezultate ovih ispitivanja u sustavni pregled kada budu objavljena.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do 14. travnja 2021. godine.