Zašto je važno poboljšati otkrivanje zubnog karijesa (propadanja zuba)?

Doktori dentalne medicine često imaju za cilj identificirati zubni karijes koji je već napredovao do razine kada je potrebna izrada ispuna. Kada bi doktori dentalne medicine mogli pronaći karijes koji zahvaća samo vanjski sloj zuba (caklinu), tada bi bilo moguće zaustaviti širenje karijesa i spriječiti potrebu za ispunima. Također je važno minimizirati broj lažno pozitivnih rezultata kada se može primijeniti liječenje u odsutnosti karijesa, a poboljšane metode vizualne detekcije mogu smanjiti takve slučajeve.

Cilj Cochraneovog sustavnog pregleda

Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je saznati koliko su točne rendgenske slike i druge vrste dentalnih snimki za otkrivanje ranog karijesa, kao dio stomatološkog ˝pregleda˝ za djecu i odrasle koji posjećuju općeg stomatologa. Cochraneovi su istraživači obuhvatili 67 istraživanja kako bi odgovorili na to pitanje.

Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

U ovom su pregledu proučavana dva glavna vizualna klasifikacijska sustava: Međunarodni sustav otkrivanja i procjene karijesa (International Caries Detection and Assessment System, ICDAS) i sustav Ekstrand-Ricketts-Kidd (ERK). Treća skupina vizualnih klasifikacija opisana je i označena kao 'Ostalo' jer istraživanja nisu izvijestila o tome koji je sustav korišten. Proučavana su propadanja na okluzalnim površinama (grizne površine stražnjih zubi), proksimalnim površinama (zubne površine koje se nalaze jedna do druge) i glatkim površinama.

Ključni rezultati

Ovaj sustavni pregled je uključio 67 istraživanja s ukupno 19,590 zubiju. Neka od ovih istraživanja izvijestila su o više vrsta klasifikacija, što je dalo 71 skup podataka. Rezultati ovih istraživanja pokazuju da, teoretski, kada bi doktor dentalne medicine koristio vizualnu klasifikaciju za rutinski stomatološki pregled u skupini od 1000 mjesta ili površina zuba, od kojih 350 (28%) ima rani karijes:

• procjenjuje se da bi u 403 mjesta bio dijagnosticiran karijes, od čega 163 (40%) ne bi imali karijes (lažno pozitivni nalazi - netočna dijagnoza);
• od 597 mjesta ili površina zuba na kojima ne bi bio dijagnosticiran karijes, njih 40 (7%) bi imali rani karijes (lažno negativni - netočna dijagnoza).

Dijagram ovih rezultata može se pronaći na oralhealth.cochrane.org/visual-examination-classification-systems-results-0331c. U ovom primjeru, vizualni sustavi klasifikacije proizvode veliki udio lažno pozitivnih rezultata. Liječenje u odsutnosti bolesti vjerojatno će biti neinvazivno, poput primjene paste za zube s visokim sadržajem fluorida, ili oralnih zdravstvenih savjeta i smjernica od strane doktora dentalne medicine, ali će pacijentu ili pružatelju zdravstvene njege prouzročiti financijske troškove.

Iz prikupljenih podataka nismo pronašli dokaze da se klasifikacijski sustavi razlikuju po točnosti.

Koliko su pouzdani rezultati istraživanja iz ovog sustavnoga pregleda?

Uključena su samo ona istraživanja koja su procjenjivala zdrave zube ili one za koje se smatralo da imaju rani karijes. Zubi s dubokim karijesom bi se lakše identificirali. Međutim, bilo je nekih problema s načinom provođenja istraživanja. To može dovesti do toga da vizualni sustavi klasifikacije izgledaju točnije nego što stvarno jesu. Pouzdanost dokaza procijenjena je kao niska zbog načina na koji su istraživanja odabrala ispitanike, velikog broja istraživanja koja su provedena u laboratorijskim uvjetima na izvađenim zubima i zbog razlika u rezultatima.

Kome je namijenjen ovaj sustavni pregled?

Istraživanja obuhvaćena sustavnim pregledom provodila su se u Brazilu, Europi, Japanu i Australiji. Veliki broj istraživanja ispitivao je izvađene zube, dok su klinička istraživanja bila provedena u stomatološkim bolnicama, općim stomatološkim ordinacijama ili školama. Istraživanja su iz 1988. i 2019. godine.

Što rezultati znače?

Uočili smo značajne razlike u rezultatima, što možda i ne čudi jer uporaba ovih klasifikacijskih sustava uključuje tumačenje od strane korisnika. Postoji značajna nesigurnost o mogućim rezultatima budućih istraživanja. Daljnja istraživanja trebaju se provesti u kliničkom okruženju.

Datum pretraživanja dokaza

Autori sustavnog pregleda pretražili su istraživanja objavljena do 30. travnja 2020. godine.