Što je proučavano u ovom sustavnom pregledu?

Osobe na terapiji dijalizom izložene su većem riziku od kardiovaskularnih bolesti i depresije, imaju nižu kvalitetu života i smanjenu stopu preživljenja u odnosu na opću populaciju. Nadalje, zbog nedostatka fizičkog kapaciteta i snage, mnoge osobe na dijalizi imaju poteškoća pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Više se istraživanja bavilo procjenom učinka tjelovježbe na poboljšanje stanja pacijenata na dijalizi, ali bez jasnih zaključaka.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretražili smo medicinsku literaturu za sva randomizirana ispitivanja koja su procjenjivala učinak strukturiranih programa vježbanja kod osoba na dijalizi. Zatim smo procijenili kvalitetu ispitivanja i kombinirali njihove rezultate kako bismo došli do zaključka o utjecaju vježbanja na poboljšanje tjelesnog i mentalnog zdravlja, bitnih za ovakve pacijente.

Što smo pronašli?

Ovaj sustavni pregled obuhvatio je 89 ispitivanja u kojima je sudjelovao ukupno 4,291 ispitanik. Programi vježbanja trajali su od osam tjedana do dvije godine, a najčešće su se odvijali tri puta tjedno za vrijeme trajanja dijalize. Nije utvrđen utjecaj vježbanja na smrtnost, kardiovaskularne incidente (poput srčanog udara) ili mentalno zdravlje. Dokazi umjerene sigurnosti upućuju na to da će bilo kakvo vježbanje vjerojatno umanjiti simptome depresije kod osoba na dijalizi, osobito u trajanju duljem od četiri mjeseca. Dokazi umjerene sigurnosti također sugeriraju da bi vježbanje moglo poboljšati sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti jačanjem mišića nogu te poboljšanjem izdržljivosti tijekom kretanja. Iako bi vježbanje moglo smanjiti umor i poboljšati fizičke aspekte kvalitete života, kvaliteta dokaza bila je niska. Nismo mogli izvući zaključak o učinku vježbanja na psihičko zdravlje.

Zaključci
Vježbanje bi pacijentima podvrgnutim dijalizi moglo biti od koristi za smanjenje depresije i poboljšanje sposobnosti za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Također, vježbanjem bi se značajno mogli umanjiti simptomi iscrpljenosti i boli. Dok bi se fizički aspekti kvalitete života mogli poboljšati vježbanjem, ostaje nejasan njegov utjecaj na poboljšanje mentalnog zdravlja. Nije jasno smanjuje li vježbanje broj smrtnih slučajeva ili kardiovaskularnih incidenata.