Ključne poruke

Antitrombocitni lijekovi su skupina različitih lijekova koji mogu spriječiti potencijalno kobno stvaranje ugrušaka u krvnim žilama („trombotski događaji”). Za hospitalizirane pacijente s COVID-19 vjerojatno malo smanjuju trombotske događaje, ali vjerojatno ne utječu na smrt, kliničko pogoršanje ili poboljšanje bolesti COVID-19 u usporedbi s placebom ili standardnom skrbi.

Međutim, antitrombocitni lijekovi mogu dovesti do blagog povećanja ozbiljnih neželjenih učinaka ('nuspojava') i vjerojatno povećati učestalost velikih krvarenja.

Slično tome, kod ljudi koji nisu bili hospitalizirani, antitrombocitni lijekovi blago smanjuju trombotske događaje. Mogu dovesti do male ili nikakve razlike u broju smrti ili ozbiljnih neželjenih učinaka, međutim dokazi o prijemu u bolnicu ili smrti i velikih krvarenja vrlo su nesigurni.

Postoji 14 istraživanja koja još nisu dovršena, a rezultati tri druga dovršena istraživanja još nisu dostupni.

Što su antitrombocitni lijekovi?

Antitrombocitni lijekovi su skupina lijekova koji na različite načine sprječavaju promjenu krvi u želatinastu tvar koja se naziva ugrušak, što podrazumijevamo pod pojmom 'trombotski događaji'. Uzimaju se uglavnom na usta, obično kod ljudi koji su pod visokim rizikom od razvoja ugrušaka (ljudi koji su već imali ili su skloni stvaranju ugruška).

Ugrušak može dovesti do moždanog udara, koronarne bolesti srca, slabe cirkulacije krvi u nogama, tromboze u nogama ili začepljenja ugruškom ('embolija') u cirkulaciji pluća što može dovesti do nedostatka zraka, zatajenja srca i smrti.

Kako antitrombocitni lijekovi mogu liječiti COVID-19?

Ljudi s bolešću COVID-19 mogu biti izloženi riziku od krvnih ugrušaka. Antitrombocitni lijekovi sprječavaju stvaranje ugrušaka u tijelu, a to bi zauzvrat moglo spriječiti komplikacije koje dovode do smrti i kliničkog pogoršanja.

Cilj ovog sustavnog pregleda

Htjelo se saznati jesu li antitrombocitni lijekovi uz uobičajenu njegu učinkoviti za odrasle s bolešću COVID-19, u usporedbi s uobičajenom njegom sa ili bez placeba (liječenje koje izgleda i ima isti okus kao ispitivani lijek, ali bez aktivnog sastojka) te izazivaju li neželjene učinke. Posebno je nas je zanimalo:

– broj smrtnih slučajeva bilo kojeg uzroka do 28 dana nakon liječenja ili duže ako je opisano;
– je li ljudima nakon liječenja bilo bolje ili gore (uključujući neželjene učinke same bolesti, poput trombotskih događaja);
– neželjeni učinci liječenja (osobito veliko krvarenje).

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Pretraživana su istraživanja koja su izvještavala o osobama s COVID-19 koje su primale antitrombocitne lijekove uz uobičajenu njegu ili samo uobičajenu njegu (sa/bez placeba). Sažeti su rezultati istraživanja i procijenjena je pouzdanost dokaza na temelju uobičajenih kriterija pouzdanosti dokaza.

Što smo pronašli?

Pronašli smo četiri istraživanja koja su uključivala 17 541 osobu s umjerenom do teškom bolešću COVID-19 (hospitalizirani). Od njih, jedno je uspoređivalo acetilsalicilnu kiselinu (aspirin) s uobičajenom njegom, dva su istraživanja uspoređivala 'inhibitore P2Y12' (npr. klopidogrel, prasugrel, tikagrelor) s uobičajenom njegom, a četvrto je uspoređivalo ili acetilsalicilnu kiselinu ili inhibitore P2Y12 s uobičajenom njegom. Istraživanja su uključivala osobe s potvrđenom dijagnozom SARS-CoV-2 ili sumnjom na nju. Dva istraživanja uspoređivala su acetilsalicilnu kiselinu s placebom u 4 209 osoba koje nisu bile hospitalizirane s potvrđenim blagim COVID-19.

Pronađeno je i 14 istraživanja koja su u tijeku, dva istraživanja bez objavljenih rezultata i još jedno koja je povučeno nakon verzije prije objave. Nisu pronađena istraživanja koja su uključivala osobe s infekcijom COVID-19, ali bez simptoma.

Ključni rezultati

Antitrombocitni lijekovi:

– vjerojatno čine malu ili nikakvu razliku u smrtnosti do 28. ili 180. dana, pogoršanju do 28. dana (nova invazivna mehanička ventilacija ili smrt) ili poboljšanju (otpušteni živi) do 28. dana i vjerojatno neznatno smanjuju trombotske događaje;

– mogu dovesti do blagog povećanja ozbiljnih neželjenih učinaka i vjerojatno više većih krvarenja.

Kod ljudi koji nisu u bolnici, s blagom bolešću, antitrombocitni lijekovi mogu dovesti do male ili nikakve razlike u smrti unutar 45 dana ili u incidenciji ozbiljnih nuspojava, a mogu neznatno smanjiti incidenciju trombotskih događaja. Dokazi o učincima na pogoršanje (hospitalizacija ili smrt unutar 45 dana) i na stope velikog krvarenja vrlo su nesigurni. Istraživanja nisu izvijestila o kvaliteti života i općim neželjenim učincima.

Koja su ograničenja dokaza?

Istraživanja su provedena u populacijama iz zemalja s visokim do srednjim prihodima, mnoge od njih prije uvođenja programa cijepljenja protiv COVID-19 i prije nego što je Omicron postao najrasprostranjenija varijanta. Umjereno je povjerenje u dokaze o smrtnosti, pogoršanju/poboljšanju do 28. dana i velikim krvarenjima ili trombotskim događajima u hospitaliziranih osoba. Nisko je povjerenje u dokaze o učincima na ozbiljne neželjene učinke jer su se rijetko javljali. Za osobe koje nisu hospitalizirane, povjerenje u dokaze je nisko za učinke na smrt, trombotske događaje i ozbiljne nuspojave, a vrlo nisko za učinke na pogoršanje i stope velikog krvarenja (ti su događaji bili rijetki, a vremensko razdoblje između pojave simptoma i liječenja je bilo dugo). Podaci o drugim neželjenim učincima i kvaliteti života nisu bile dostupni.

Datum pretraživanja dokaza

Uključeni su dokazi objavljeni do 22. prosinca 2022. godine.