Ključne poruke

Zbog nedostatka čvrstih dokaza nije jasno djeluju li promjene u načinu života ili ishrane koje se koriste za liječenje Ménièreove bolesti na poboljšanje simptoma kod ljudi, unatoč njihovom rutinskom korištenju u kliničkoj praksi. Isto tako ne znamo postoje li rizici koji su povezani sa ovim intervencijama.

Potrebna su opsežnija, dobro provedena istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li promjene u načinu života ili u prehrani biti učinkovite i procijeniti imaju li štetne učinke.

Treba raditi i na tome kako bi utvrdili najbolji način za mjerenje simptoma oboljelih od Ménièreove bolesti kako bi se procijenilo djeluju li terapije blagotvorno ili ne. Ovo bi trebalo uključivati razvoj „temeljnog skupa ishoda“ - popis ishoda koje bi trebalo mjeriti u svim istraživanjima o Ménièreovoj bolesti.

Što je Ménièreova bolest?

Ménièreova bolest je stanje koje pogađa unutarnje uho. Uzrokuje ponovljene napade vrtnje ili vrtoglavice, probleme sa sluhom, tinitus (zvonjava, brujanje ili zujanje u ušima) i osjećaj punoće ili pritiska u uhu. Obično pogađa odrasle osobe, a počinje u srednjim godinama.

Kako se liječi Ménièreova bolest?

Lijekovi koji se uzimaju oralno (tablete) često su prvi oblik liječenja za Ménièreovu bolest. Dostupne su i druge mogućnosti liječenja (na primjer, injekcije koje se ubrizgavaju u uho ili kirurški zahvat). Osobama s Ménièreovom bolešću često se savjetuje prilagođavanje ishrane, primjerice, smanjenjem unosa soli ili kofeina, jer se smatra da oni pogoršavaju simptome bolesti.

Cilj ovog sustavnog pregleda

Željeli smo saznati:

- ima li dokaza da promjene u načinu života ili prehrani djeluju na smanjenje simptoma Ménièreove bolesti;

- može li ovakvo liječenje prouzročiti ikakvu štetu.

Kako je proveden ovaj sustavni pregled?

Tražili smo istraživanja koja su uspoređivala različite vrste načina života ili modifikacija prehrane sa onima bez modifikacija ili sa lažnim (placebo) liječenjem.

Što smo pronašli?

Pronašli smo dva istraživanja u koja su bile uključene ukupno 274 osobe. Jedno je trajalo tri mjeseca, a drugo je trajalo dvije godine. Ona su procjenjivala životni stil i promjene u ishrani.

Jedno istraživanje se bavilo uporabom 'posebno obrađenih žitarica'. To su žitarice koje potiču tijelo na proizvodnju antisekretornog faktora – proteina koji djeluje na smanjenje proizvodnje tekućine i umanjuje upalu. U ovom se istraživanju vrtoglavica nije posebno procjenjivala, pa ne znamo jesu li žitarice iole promijenile ovaj simptom. Autori istraživanja nisu izvijestili postoje li štetnosti povezane sa žitaricama.

Jedno je istraživanje ispitivalo utječe li spavanje u zamračenoj prostoriji ili pijenje puno vode na simptome Ménièreove bolesti. Bilo je nejasno jesu li ove promjene utjecale na simptome vrtoglavice, a istraživanje nije izvijestilo o potencijalnim štetnostima ovih intervencija.

Koja su ograničenja ovih dokaza?

Imamo vrlo malo povjerenja u dokaze jer su provedena istraživanja bile mala i imala su problema u provođenju, što znači da rezultati mogu biti nepouzdani. Pronašli smo jako malo informacija o tome kako su različite promjene utjecale na simptome Ménièreove bolesti i nema informacija o mogućim štetnim posljedicama. Također nismo pronašli ni jedno istraživanje koje bi razmatralo druge, češće korištene promjene u ishrani – kao što su smanjenje unosa soli ili kofeina. Potrebna su opsežna, dobro provedena istraživanja da bi se pokušalo utvrditi jesu li učinkovite različite prilagodbe u načinu života i ishrane.

Datum pretraživanja dokaza

U ovaj sustavni pregled uključeni su podaci objavljeni do rujna 2022. godine.