Ovaj sustavni pregled procjenjuje učinak različitih kontrolnih intervencija u randomiziranim ispitivanjima koja uključuju pacijente s mentalnim poremećajima. U randomiziranim ispitivanjima pacijenti su nasumično podijeljeni u jednu od dvije ili više skupina - obično u intervencijsku skupinu i kontrolnu skupinu. Postoji veliki broj kontrolnih intervencija u istraživanjima za mentalno zdravlje. Jedne od najčešćih kontrolnih intervencija su različiti tipovi placeba u kojima nedostaje ono što se podrazumijeva kao aktivna komponenta u eksperimentalnoj skupini te uobičajena skrb, kada pacijenti dobiju standardno liječenje za mentalni poremećaj u području u kojem žive. Druge dvije vrste kontrolnih intervencija su liste čekanja ili nikakvo liječenje, u kojima pacijenti ne primaju skrb vezanu uz ispitivanje tijekom trajanja istraživanja (iako neki pacijenti mogu primati skrb izvan istraživanja). Pacijentima na listama čekanja se često nudi eksperimentalna intervencija nakon što je ispitivanje dovršeno, ako je vjerojatno da će donijeti više koristi nego štete, dok sudionicima bez liječenja istraživači ne nude eksperimentalnu intervenciju.

Tražili smo randomizirana ispitivanja koja uključuju pacijente s poremećajima mentalnog zdravlja u kojima su intervencije liste čekanja, uobičajene skrbi ili placeba uspoređivane s listama čekanja ili s nikakvim liječenjem. Promatrali smo razlike između svih vrsta kontrolnih intervencija u korisnim i štetnim učincima. Uključili smo 96 ispitivanja s ukupno 4,200 ispitanika. Samo su 83 istraživanja (3,614 ispitanika) pružila korisne podatke. Uključeno je petnaest različitih poremećaja mentalnog zdravlja. Utvrdili smo da su sva ispitivanja pod velikim rizikom od pristranosti u načinu kako su provedeni, što je smanjilo poopćivost naših nalaza. Međutim, rizik pristranosti je uglavnom bio posljedica nedostatka zasljepljivanja u ispitivanjima koja su koristila placebo, što se može smatrati aspektom metodološkog pitanja, a ne pogreškom samog pregleda. Nismo pronašli klinički važne razlike u intervencijama standardne skrbi ili liste čekanja u glavnim analizama, iako je u sekundarnim analizama pronađena klinički značajna povoljna razlika za uobičajenu skrb. Općenito, placebo kontrolirane intervencije bile su povoljnije od kontrolnih intervencija s nikakvim liječenjem ili listama čekanja za poremećaje mentalnog zdravlja. Nismo pronašli klinički bitne razlike u nepoželjnim događajima.

Ovaj sustavni pregled sugerira da različite kontrolne intervencije mogu pružiti vrlo različite procjene za učinke eksperimentalne intervencije i da sam izbor kontrolne intervencije ima snažan učinak na to koliko se određeni oblik liječenja mentalnog zdravlja može doimati učinkovitim. Kontrolne intervencije u ispitivanjima s pacijentima s poremećajima mentalnog zdravlja su često neprikladno opisane te su potrebne smjernice koje bi informirale istraživače kako prikladno dizajnirati, izvijestiti i tumačiti takva istraživanja.