Irena: Nadopunjujući brojne Cochrane sustavne preglede o načinima poboljšanja propisivanja lijekova osobama starije životne dobi, ovaj sustavni pregled je usredotočen na propisivanje lijekova osobama u staračkim domovima. To je obnovljeni Cochraneov sustavni pregled, objavljen u veljači 2016. godine. U njemu David Alldred s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Leeds u Engleskoj sažima najnovije dokaze, a Ivana Bokan iz Zdravstvene škole Split, prevela je razgovor i govoriti će nam o tome.

Ivana: Kao klinički farmakolog, autor ovog sustavnog pregleda je uočio štetne posljedice neprikladnog propisivanja lijekova osobama starije životne dobi koje žive u staračkim domovima; to uključuje štetne učinke, prijame u bolnicu i smanjenu kvalitetu života. Osobama koje žive u staračkim domovima propisuje se prosječno osam lijekova za brojne bolesti i zato što su slabe, a to znači da se svaki od tih lijekova mora pažljivo razmotriti. Mora se uzeti u obzir izbor lijekova i njihova doza, načini praćenja učinaka i neželjenih učinaka te, s obzirom na učinke, treba donijeti odluku hoće li nastaviti ili prekinuti s uzimanjem lijeka. S obzirom na brojne dokaze da je propisivanje lijekova neprimjereno za te ljude, autori su htjeli prikupili dokaze o učincima intervencija i poboljšati propisivanje lijekova ljudima koji žive u staračkim domovima. Prvi sustavni pregled autori su objavili 2013. godine, a ovo je ažuriranje prethodno objavljenog sustavnog pregleda, koji je napravljen primjenom sveobuhvatne strategije pretraživanja.
U ovaj sustavni pregled autori su uključili 4 nova istraživanja, sada su ukupno prikazali rezultate 12 randomiziranih istraživanja koja uključuju više od 10.000 stanovnika u 355 staračkih domova u 10 zemalja. Bilo je 9 grupnih istraživanja, u kojima je provedena randomizacija u osoba u staračkim domovima, a ostala tri istraživanja randomizirala su pojedine stanovnike koristeći različite strategije. U idealnom slučaju, poželjna je randomizacija osoba u istim staračkim domovima jer smanjuje rizik razlika između planiranja i provođenja intervencija koje se uspoređuju kada se obje koriste u istom domu.
Intervencije testirane u istraživanja bile su raznovrsne i često su imale nekoliko komponenti. Naprimjer, 10 istraživanja je prikazalo pregled lijekova, 5 je koristilo komponentu poučavanja, u 4 istraživanja su korištene konferencije o slučajevima, a jedno istraživanje je prikazivalo podršku kliničkom odlučivanju.
U ovom sustavnom pregledu, kao primarnu mjeru ishoda autori su proučavali neželjene štetne učinke lijekova, prijam u bolnicu i smrt. Sekundarne mjere ishoda uključivale su kvalitetu života, probleme povezane s lijekovima, prikladnosti lijekova i troškove, međutim nisu sve mogli detaljno sagledati zbog nedostatka informacija u uključenim istraživanjima. Razlike u mjerenju, također su otežavale zaključivanje, stoga autori nisu mogli kvantitativno udružiti rezultate u metaanalizi.
Rezltati ovoga sustavnog pregleda pokazuju da nije pronađen nikakav dokaz dobrobiti intervencija s obzirom na smanjenje štetnih događaja povezanih s lijekovima (štetni učinci uzrokovani lijekovima) ili smrt, a većina istraživanja nije pokazala smanjenje prijama u bolnicu. Međutim, te intervencije su dovele do prepoznavanja i rješavanja problema povezanih s lijekovima, a bilo je i dokaza iz pet istraživanja da je poboljšano propisivanje lijekova.
Kao i u prvom sustavnom pregleda, autori su razočarani rijetkim praćenjem kvalitete života u istraživanjima. Kvaliteta života je bila mjera ishoda samo u dva istraživanja. I premda znaju da bi moglo biti izazovno (ili korisno) mjeriti kvalitetu života u populaciji s visokom razinom kognitivnih poremećaja, to je važna mjera ishoda u osoba u staračkim domovima i trebalo bi se istražiti u budućim istraživanjima.
Ovaj obnovljeni sustavni pregled je pokazao da je kvaliteta tekućih dokaza još uvijek razmjerno niska i da je potrebno više kvalitetnih randomiziranih istraživanja (s grupnim dizajnom) za testiranje intervencija da bi se poboljšalo propisivanje lijekova osobama u staračkim domovima. Istraživanja trebaju biti usredotočena na rezultate koji su važni stanovnicima domova i na testiranje učinkovitosti tehnologije, kao što je podrška kliničkom odlučivanju, uz multidisciplinarnu intervenciju.

Irena: Detalji o različitim strategijama koje su procijenjene i ideje za buduća istraživanja dostupne su u Cochrane knjižnici (Cochrane library.com) i u tražilicu upišite izraz  "propisivanje lijekova starijim osobama u staračkim domovima".

Podcast translated by Ivana Bokan
Translated podcast edited by Matko Marušić
Podcast read by Ivana Bokan i Irena Zakarija-Grković
Podcast recorded by Teo Peričić