Evidence Aid je organizacija posvećena poboljšanju upotrebe dokaza u humanitarnim krizama. Evidence Aid rabi informacije iz Cochranea i druge sustavne preglede od posebne važnosti za one koji su uključeni u humanitarnu pomoć, a u srpnju 2018. tome je pridodano sustavni pregled o psihološkim terapijama za liječenje mentalnih poremećaja u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Pitali smo jednu od autorica, Mariannu Purgato, sa Sveučilišta u Veroni u Italiji, da nam ispriča što su našli u ovom Cochraneovom sustavnom pregledu. Prim.mr.sc. Maja Štimac, pedijatar i neonatolog iz Osijeka, prevela je razgovor, a doc. dr. sc. Irena Zakarija-Grković, iz Hrvatskog Cochranea, s Medicinskog fakulteta u Splitu, će ga pročitati.
Andrijana: Dobar dan. Ja sam dr. sc. Andrijana Perković Paloš, suradnica Hrvatskog Cochranea. Evidence Aid je organizacija posvećena poboljšanju upotrebe dokaza u humanitarnim krizama. Evidence Aid rabi informacije iz Cochranea i druge sustavne preglede od posebne važnosti za one koji su uključeni u humanitarnu pomoć, a u srpnju 2018. tome je pridodano sustavni pregled o psihološkim terapijama za liječenje mentalnih poremećaja u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Pitali smo jednu od autorica, Mariannu Purgato, sa Sveučilišta u Veroni u Italiji, da nam ispriča što su našli u ovom Cochraneovom sustavnom pregledu. Prim.mr.sc. Maja Štimac, pedijatar i neonatolog iz Osijeka, prevela je razgovor, a doc. dr. sc. Irena Zakarija-Grković, iz Hrvatskog Cochranea, s Medicinskog fakulteta u Splitu, će ga pročitati.
Irena: Bez obzira izazivaju li humanitarnu krizu prirodne opasnosti ili drugi događaji, ljudi pogođeni njom u zemljama s niskim i srednjim prihodima izloženi su mnogim stresorima koji ih čine ranjivijima za mentalne poremećaje, uključujući posttraumatski stresni poremećaj, veliku depresiju i anksioznost. Također su više izloženi riziku od drugih negativnih psiholoških ishoda.
Dostupne su različite vrste psiholoških terapija za pokušaj rješavanja tih stanja s različitim oblicima kognitivno-bihevioralne terapije, uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju s fokusom na traumu, kratku aktivaciju ponašanja, terapiju narativnim izlaganjem, pristup liječenju uobičajenim elementima i nekoliko drugih. Stoga je važno znati koliko su te terapije učinkovite i prihvatljive, a ovaj pregled proveden je i za ljude s mentalnim poremećajima koji žive u područjima zahvaćenim humanitarnim krizama u zemljama s niskim i srednjim prihodima.
Uključena su 33 randomizirana istraživanja koja su obuhvatila više od 3500 sudionika. Studije su iz podsaharske Afrike, Bliskog istoka i sjeverne Afrike i Azije, a provedene su tijekom oružanih sukoba i katastrofa izazvanih prirodnim nepogodama, kao i u drugim vrstama humanitarnih kriza. Zajedno su 33 studije procijenile učinke osam različitih psiholoških tretmana, od kojih je svaki uspoređen s kontrolnom skupinom.
Većina studija bila je ograničena na odrasle, ali tri su uključivale i stariju djecu i odrasle, a u četiri studije su upravo analizirana djeca i adolescenti između 5 i 18 godina.
U odraslih je otkriveno da psihološke terapije do kraja terapije mogu znatno smanjiti simptome posttraumatskog stresnog poremećaja, ali učinak je manji tijekom sljedećih jedan do četiri mjeseca i nakon šest mjeseci praćenja. Bilo je sličnih nalaza za učinke terapija na depresiju, a autori su otkrili da one mogu umjereno smanjiti anksioznost na kraju terapije i nakon jednog do četiri mjeseca praćenja.
Dokazi su bili puno manje jasni za djecu i adolescente. Pronađeni su dokazi vrlo niske kvalitete za niže ocjene simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja nakon kognitivno-bihevioralne terapije u usporedbi s kontrolnim uvjetima, a nije bilo ni slučajnih dokaza o većoj depresiji ili anksioznosti u djece.
Ukratko, ovaj pregled podržava pristup pružanja psiholoških terapija populacijama pogođenim humanitarnim krizama, iako niti jedna od uključenih studija nije promatrala učinkovitost ili prihvatljivost tih terapija za simptome depresije i anksioznosti nakon šest mjeseci, a većina podataka dolazi iz istraživanje odraslih. Samo je mali broj istraživanja proučavao djecu i adolescente, a oni su pružili vrlo nekvalitetne dokaze o koristi od psiholoških tretmana.
Andrijana: Ako biste željeli saznati više o vrstama liječenja i o ispitanicima u studijama u ovom sustavnom pregledu, cjeloviti rad možete pronaći na mrežnoj stranici CochraneLibrary.com, uz jednostavno pretraživanje "psiholoških terapije i humanitarne krize". A ako želite pristupiti većoj zbirci sustavnih pregleda Evidence Aid-a relevantnih za humanitarne krize, one su dostupne na www.EvidenceAid.org.
Podcast translated by Maja Štimac
Translated Podcast edited by Matko Marušić
Translated Podcast read by Irena Zakarija-Grković and Andrijana Perković Paloš
Translated Podcast recorded by Teo Peričić