Ana: Dobar dan, ja sam profesorica Ana Utrobičić, voditeljica Središnje knjižnice Medicinskog fakulteta u Splitu i članica Hrvatskoga Cochanea. Kada netko spomene radno mjesto i zdravlje, prva stvar na koju pomislimo je sigurnost i zaštita od ozljeda, ali radna mjesta predstavljaju i priliku za provođenje intervencija za poboljšanje zdravlja radnika. Luke Wolfenden, sa Sveučilišta Newcastle u Callaghan, Australiji, i suradnici proučili su u novom Cochraneovom sustavnom pregledu, objavljenom u studenom 2018., kako se to može postići. Doc. dr. sc Irena Zakarija-Grković, specijalistica obiteljske medicine i članica Hrvatskog Cochranea, prevela je razgovor s Lukom i govoriti će nam o tome.

Irena: Postoji različite intervencije za poboljšanje prehrane, tjelesne aktivnosti i tjelesne težine zaposlenika ili za smanjenje njihove uporabe alkohola ili cigareta. Provođenje tih intervencija može smanjiti rizik budućih kroničnih bolesti, ali njihova primjena nije rutinska pa su autori htjeli doznati što se može učiniti da se to poboljša. Nadali su se pronaći strategije koje bi mogle pomoći, naročito u smislu intervencija usredotočenih na prehranu, tjelesnu aktivnost, pretilost, cigarete ili alkohol, ali su se, nažalost, postojeći dokazi pokazali nedostatnim. Tražili su istraživanja koja su procijenila učinkovitost strategija, poput izobrazbe, revizije, davanje povratnih informacija ili poticaja, na dosljednost provođenja intervencija za poboljšanje zdravlja radnika. Uključili su randomizirana i nerandomizirana istraživanja. Strategije su mogle biti usmjerene na pravila i praksu radne sredine, npr. promjene jelovnika u menzi, ili uporaba vanjskih službi za poticati pozitivnog ponašanja, poput davanja popusta zaposlenicima za članarinu u teretani.
Nakon temeljitog pretraživanja literature, pronađeno je šest istraživanja: 4 iz SAD-a i po jedno iz Brazila i Velike Britanije. Četiri su bila randomizirana istraživanja i testirali su multikomponentne strategije. Najčešće su ispitivani edukativni sastanci, intervencije ˝krojene˝ po mjeri, i lokalni dogovorni postupci, a radna mjesta su bila u manufakturi, industriji i uslužnim djelatnostima. Nažalost, kvaliteta tih istraživanja je bila toliko niska da autori nisu mogli donijeti čvrste zaključke. Kada su se kombinirali rezultati triju randomiziranih istraživanja u tzv metanalizu, dokazi niske kvalitete su pokazali da nema prednosti pružanja podrške implementaciji programa ili postupanja u odnosu na kontrolu. Tri istraživanja učinka primjene te strategije na zdravlje radnika dala su rezultate vrlo niske ili niske kvalitete s različitim ishodima za prehranu i težinu, i nikakav učinak na tjelesnu aktivnosti i uporabu cigareta.
U zaključku treba reći da trenutno nema jasnih dokaza o utjecaju strategija za poboljšanje provođenja zdravstvenih inicijativa na radnim mjestima. To nam govori da treba provesti daljnja istraživanja da bi se saznalo kako na najbolji i najučinkovitiji način provesti intervenciju za poboljšanje zdravlja zaposlenika i da se postigne željeni učinak.

Ana: Ako želite saznati više o proučenim strategijama koje su do sada istraživane, kao I saznati o novim istraživanjima, jednostavno posjetite stranicu Cochrane Library točka com i unesite u tražilicu ‘implementacijske strategije za promicanje zdravlja na radnim mjestima’.

Podcast translated by Irena Zakarija-Grković
Translated podcast edited by Matko Marušić
Translated podcast read by Irena Zakarija-Grković and Ana Utrobičić
Translated podcast recorded by Teo Peričić