Istraživačko pitanje

Je li u slučaju akutnog napadaja astme sigurno i djelotvorno koristiti komoru umjesto nebulizatora?

Dosadašnje spoznaje

Tijekom napadaja astme, dišni putevi u plućima se sužavaju što otežava disanje. Početna reakcija na napadaj astme je koristiti lijek koji može proširiti dišne puteve i na taj način olakšati disanje. Takvi se lijekovi zovu bronhodilatatori i u ovom Cochrane sustavnom pregledu usmjerit ćemo se na skupinu tih lijekova koja se naziva beta-agonisti (primjerice salbutamol). Ti se lijekovi mogu primjenjivati izravno iz inhalatora, ali za vrijeme napadaja lakše ih je uzeti koristeći komoru ili nebulizator. Komora je šuplji spremnik. Potisak lijeka iz inhalatora se dodaje u komoru, a osoba normalno udiše i izdiše u komoru preko otvora za usta. Nebulizator je uređaj s maskom koja se stavlja preko usta i nosa, a kroz koji se normalno udiše stalan protok lijeka i zraka (ili kisika).

Rezultati pretraživanja literature

Pronađeno je 39 kliničkih istraživanja koja su uključivala 1897 djece i 729 odraslih. Od toga su trideset i tri istraživanja provedena na odjelu hitne pomoći i u ambulantama opće prakse a, šest ih je provedeno na pacijentima smještenim u bolnici sa akutnom astmom (207 djece i 28 odraslih). Kada se uzmu u obzir svi navedeni dokazi zaključeno je da su oni niske do umjerene kvalitete.

Što nam govore istraživanja?

Primjena beta-agonista preko komore ili nebulizatora na odjelu hitne pomoći nije činilo razliku u broju odraslih pacijenata primljenih u bolnicu, dok kod djece možemo sa sigurnošću reći da nebulizatori nisu bolji od komora u prevenciji prijema u bolnicu.

Kod djece je dužina boravka na odjelu hitne pomoći bila znatno kraća kada je korištena komora umjesto nebulizatora. Prosječna dužina boravka djece na odjelu hitne pomoći kod kojih je korišten nebulizator bila je 103 minute. Djeca koja su terapiju primila preko komore, na odjelu hitne pomoći provela su u prosjeku 33 minute manje.

Kod odraslih dužina boravka na odjelu hitne pomoći je bila slična za obje provedene metode primjene terapije. Međutim, istraživanja kod odraslih su provedena malo drugačije zbog čega je bilo teže prikazati razliku u dužini boravka na odjelu hitne pomoći. Budući da je u istraživanjima kod odraslih korištena metoda tzv. dvostrukog zasljepljivanja svi su primili terapiju komorom i nebulizatorom (u komori beta-agonist, a u nebulizatoru placebo ili obrnuto) što znači da su obje grupe na odjelu hitne pomoći boravile onoliko koliko je trebalo da se prime obje terapije.

Testovi plućne funkcije su također bili slični za obje metode kod odraslih i djece. Broj otkucaja srca je bio niži kod djece koja su beta-agoniste primila preko komore (srednja razlika -5%) te je bio manji rizik od razvoja tremora.

Zaključak

Inhalatori s komorom koji omogućuju kontroliranje doze (engl. metered-dose inhalers with a spacer) daju barem jednako dobre rezultate kao nebulizatori u terapiji beta-agonistima u djece s akutnom astmom, ali za odrasle rezultati nisu toliko sigurni.

Dokazi se odnose na literaturu dostupnu do veljače 2013.