Usprkos različitim medicinskim i kirurškim lječenjima Parkinsonove bolesti (PB), kod pacijenta se vremenom razvijaju značajnije fizičke poteškoće. Cilj fizioterapeuta je omogućiti oboljelima od PB održati maksimalan stupanj mobilnosti, aktivnosti i neovisnosti praćenjem njihovog stanja te prikladnim liječenjem. Koristi se različit opseg pristupa rehabilitaciji pokreta, čiji je cilj poboljšati kvalitetu života povećavajući fizičku sposobnost te umanjujući probleme vezane uz Parkinsonovu bolest tijekom cijelog tijeka bolesti.

U ovaj Cochrane sustavni pregled literature uključena su randomizirana kontrolirana ispitivanja (u kojima su ispitanici nasumce raspoređeni u ispitivane skupine). U tim ispitivanjima grupi sudionika je omogućena fizioterapijska intervencija te su uspoređeni sa drugom grupom sudionika koji nisu primali fizioterapiju. Sudionici su raspoređeni po grupama slučajnim odabirom da bi se omogućio nepristran rezultat. Pronađeno je 39 odgovarajućih ispitivanja, u kojima je sudjelovalo ukupno 1827 sudionika. Kvaliteta dokaza u tim studijama nije bila visoka jer kod mnogih metode nisu prijavljene na odgovarajući način te nije bilo moguće prikriti koju tearapiju pojedini ispitanici primaju. Te studije procijenile su različite fizioterapijske intervencije stoga su grupirane prema vrsti intervencije koja se koristi (tj. opća fizioterapija, vježbanje, vježbanje na pokretnoj traci, ples i borilačke vještine

Zabilježeno je poboljšanje svih rezultata hodanja (osim kod testa hoda na 10 ili 20 metara) u skupini koje je liječena fizioterapijom. Ipak, ta poboljšanja su bila značajna jedino kod brzine hodanja, izdržljivosti hodanja te zamrzavanja hoda. Mobilnost i ravnoteža su također poboljšani nakon intervencije fizioterapijom, sa značajnim poboljšanjem prijavljenim kod jednog testa mobilnosti (vremenski "ustani i hodaj" test koji mjeri vrijeme potrebno osobi da ustane sa stolice, hoda određenu udaljenost, vrati se natrag do stolice te sjedne) te kod dva testa ravnoteže (test funkcionalnog dosega koji procjenjuje koliko dugo osoba može održati ravnotežu i Bergova ljestvica ravnoteže koja ocjenjuje razne aspekte ravnoteže i održavanja). Klinički ocijenjena invalidnost, koristeći jedinstvenu ljestvicu ocjenjivanja za Parkinsonovu bolest, je također poboljšana nakon intervencije fizioterapijom. Nije zapažena razlika između dvije grupe sudionika po pitanju padova ili pacijentove ocjene kvalitete života. Samo jedna studija je prikazala podatke o rijetkim nuspojavama, za razliku od svih ostalih. Usporedbom različitih intervencija fizioterapijom, nijedan dokaz ne sugerira da se učinak tretmana razlikuje ovisno o različitoj metodi fizioterapije za bilo koji od procijenjenih ishoda.

Ovaj sustavni pregled literature pokazuje da fizioterapija može postići kratkoročnu korist u liječenju PB. Iako je većina uočenih razlika mala, poboljšanje u brzini hoda, poboljšanje ravnoteže ocijenjeno Bergovom ljestvicom ravnoteže te poboljšanje ocjene kliničke invalidnosti pomoću jedinstvene ljestvice za PB, ipak imaju značaj koji bi pacijenti mogli smatrati važnim. Te prednosti treba tumačiti sa oprezom zbog kvalitete uključenih ispitivanja i nedostatka zajedničke procjene učinaka liječenja. To je utjecalo na količinu podataka koje smo mogli koristiti za analizu.