Sekretin je probavni hormon za koji je prvi put 1988. navedeno da je djelotvorna terapja za poremećaje iz spektra autizma, i to temeljem isključivo anegdotalnih dokaza (tvrdnji pojedinaca). Temeljem tih prvih informacija mnoge su obitelji počele tražiti terapiju intravenskim sekretinom za svoju djecu koja imaju poremećaje iz spektra autizma, iako sekretin nije bio dokazano djelotvorna terapija i nisu postojale odgovarajuće informacije o sigurnosti takve terapije, odnosno nuspojavama, kad se daje djeci. Ovaj Cochrane sustavni pregled analizirao je 16 randomiziranih kontroliranih pokusa u kojima je jedna skupina primala placebo (neaktivnu terapiju), i u kojima je sudjelovalo ukupno više od 900 djece. Sustavni pregled literature nije pronašao dokaze da jedna doza ili višestruke doze intravenskog davanja sekretina poboljšava glavne probleme koji se viđaju u osoba pogođenih autizmom, kao što su manjak društvene interakcije i komunikacije, restriktivna i repetitivna ponašanja i rutine. Stoga se sekretin trenutno ne može preporučiti niti bi se smio davati kao lijek za poremećaje iz spektra autizma. Daljnje eksperimentalne procjene djelotvornosti sekretina za poremećaje iz spektra autizma mogu biti opravdane jedino ako se pojave uvjerljivi novi dokazi koji pokazuju da sekretin može djelovati na funkciju mozga na način da bi mogao koristiti djeci s tim poremećajima.