Pojedinci s koronarnom srčanom bolešću obično su izloženi ozbiljnom stresu, zbog čegaimaju povećan rizik za komplikacije uključujući i iznenadnu srčanu smrt. Važno je istaknuti da je za bolesnike s koronarnom bolešću jednako važno skrbiti i s fiziološke i psihološke strane. Primjena glazbe dugo se već koristi za smanjenje stresa i općenito popravljanjeraspoloženja, što se odražava na smanjenje srčane i disajne frekvencije.

Ovaj Cochrane sustavni pregled je obnovljena verzija ranijeg Cochrane sustavnog pregleda iz2009. godine koji je sugerirao da glazba može imati povoljne učinke na smanjenjeanksioznosti i psihološke napetosti u ljudi s koronarnom srčanom bolešću, o čemu nemajasnih dokaza u provedenim znanstvenim studijama.

Za ovaj sustavni pregled analizirano je nekoliko studija koje su mjerile utjecaj glazbe nasmanjenje stresa i anksioznosti u ljudi s koronarnom srčanom bolešću. Analizirane su studijeobjavljene do studenog 2012. kao i one koje su u tijeku od tada. Uzete su u obzir sve studije ukojima su ispitanici na bilo koji način bili izloženi glazbiu kontroliranim uvjetima, uključujući slušanje, sviranje ili pjevanje u usporedbi sa standardnim protokolom liječenja ipraćenja bolesnika s koronarnom srčanom bolešću. Ukupno su pronađene četiri nove takvestudije u odnosu na stariju verziju ovog sustavnog pregleda literature.

Ovaj Cochrane sustavni pregled uključio je 26 istraživanja s ukupno 1369 ispitanika, zbogčega je odmah moguće zaključiti da prema opsegu  navedene studije spadaju u manja istraživanja. Rezultati sugeriraju da slušanje glazbe može imati povoljne učinke na sistoličkitlak i srčanu frekvenciju kod bolesnika s koronarnom srčanom bolešću. Slušanje glazbetakođer povoljno utječe na smanjenje anksioznosti (tjeskobe) kod bolesnika pogotovu ako sumogli izabrati glazbu koju žele slušati. Slušanje glazbe može isto tako smanjiti bol ifrekvenciju disanja. No unatoč tome razmjeri takvih učinaka su mali, osobito na smanjenje boli i usporavanje disanja  o čemu ni sama istraživanja nisu dovoljno jasna. Zaključno, čini se da slušanje glazbe ima povoljan učinak na kvalitetu sna tijekomkardioloških procedura ili operacija  dok nisu pronađeni nikakvi dokazi za učinak na depresiju ili promjenu srčane frekvencije uz nedosljedne rezultate o utjecaju na ukupno raspoloženje. Međutim, nisu nađene ni studije koje bi govorile u prilog štetnog utjecaja glazbe. Većina studija ispitivala je učinke slušanja unaprijed snimljene glazbe. Potrebno je višeistraživanja o učincima glazbe koje bi provodili dobro uvježbani glazbeni terapeuti. Sve usvemu, kvaliteta dokaza za sada nije konačna te se rezultati trebaju tumačiti s oprezom.

Nije pronađen niti jedan sukob interesa u uključenim studijama.