Astma je najčešći poremećaj dišnoga sustava (organi koji sudjeluju u procesu disanja) u trudnoći, a zahvaća jednu od osam žena. Tijekom trudnoće astma se može poboljšati, pogoršati ili ostati nepromijenjena. Slabo kontrolirana astma može dovesti do komplikacija kod majke uključujući preeklampsiju (visok krvni tlak i proteini u krvnoj plazmi), gestacijski dijabetes (visoka razina glukoze u krvi) i carski rez; komplikacije za dijete mogu uključivati smrt, prijevremeno rođenje (prije 37. tjedna trudnoće) i rođenje s niskom porođajnom težinom. Cilj liječenja je održavanje prikladna nadzora astme tijekom trudnoće, uključujući učinkovitu skrb i prevenciju pogoršanja. Trudnica može biti zabrinuta zbog rizika od uzimanja lijekova, a zdravstveni djelatnici mogu dvojiti o najboljim strategijama liječenja.

Ovaj Cochrane sustavni pregled ima za cilj procijeniti koliko su učinkovite i sigurne različite intervencije za liječenje astme za vrijeme trudnoće. Autori su uključili osam randomiziranih kontroliranih studija koje su obuhvatile 1181 ženu i njihovu djecu. Studije su bile srednje sveukupne kvalitete. Pet studija procijenjivalo je lijekove. Udisanje magnezijeva sulfata pomaže u smanjenju daljnjeg pogoršanja u žena s akutnom astmom i poboljšava njihove plućne funkcije (jedna studija nejasne kvalitete, 60 žena). Za kontinuiranu terapiju trudnica sa stabilnom astmom učinak udisanja kortikosteroida na suzbijanje pogoršanja astme nije bio jasan (dvije studije, 155 žena; podatci su analizirani samo iz jedne studije, 60 žena); nije pronađena razlika pogoršanja pri udisanju kortikosteroida u usporedbi s oralnim teofilinom, međutim više je žena terapiju teofilinom prekinulo zbog nuspojava (jedna studija, 385 žena). Tri studije procjenjivale su nefarmakološke intervencije. Prilagodba lijekova za astmu kod žena na temelju količine izdahnutog dušičnog oksida (udio izdahnutog dušičnog oksida – FENO) pokazalo je smanjenje pogoršanja i poboljšalo kvalitetu života (jedna studija, 220 žena). Relaksacija mišića suvremenim postupcima poboljšava plućne funkcije (jedna studija, 64 žene); skrb o astmi od strane farmaceuta poboljšava kontrolu astme (jedna studija, 60 žena).

Sveukupno, iako su neke intervencije bile obećavajuće, u randomiziranim kontroliranim studijama nije pronađeno dovoljno dokaza o prednostima ili šteti da bismo bili sigurni koji je najbolji način liječenja astme za vrijeme trudnoće. Potrebne su veće studije, bolje kvalitete, koje bi trebale izvijestiti o važnim zdravstvenim ishodima za majke i dojenčad, uključujući dugoročne ishode za dojenčad tijekom djetinjstva i odraslog doba. Trenutno se planira ili je u tijeku pet studija procjene intervencije za astmu u trudnoći.