Ključne poruke
• Trening/posebna edukacija recenzenata može imati mali ili nikakav učinak na kvalitetu recenzije.
• Potrebna su veća, dobro osmišljena istraživanja kako bi se dale bolje procjene učinka.
Tko je recenzent?
Recenzent je osoba koja ocjenjuje znanstveni rad druge osobe. Recenzent je obično istraživač s vještinama sličnim onima koje su potrebne za provođenje istraživanja koje ocjenjuje.
Za što se koristi recenzija?
Tijela koja financiraju istraživanja i nakladnici koji objavljuju znanstvene radove mogu biti nesigurni je li znanstveni projekt ili izvješće dobre kvalitete. Mnogi koriste recenzente za procjenu kvalitete projekta ili izvješća.
Kako bi se treningom recenzenata mogla poboljšati kvaliteta recenzije?
Trening recenzenata može poboljšati njihovo prepoznavanje snaga i slabosti u istraživanju koje vrednuju.
Cilj ovog sustavnog pregleda
Cilj je bio utvrditi je li posebna edukacija recenzenata povećala kvalitetu njihova rada.
Kako je proveden ovaj sustavni pregled?
Pretražena su istraživanja koja su uspoređivala trening za recenzente sa slučajevima bez treninga, različitim vrstama treninga ili standardnom praksom časopisa. Prikupljene su informacije i sažeti su rezultati svih relevantnih istraživanja. Procijenjena je pouzdanost dokaza na temelju čimbenika poput metodologije i veličine istraživanja.
Što je pronađeno?
Pronađeno je 10 istraživanja koja su uključivala ukupno 1213 jedinica analize (722 recenzenta i 491 znanstveni rad). Osam je istraživanja uključivalo samo recenzente časopisa. Preostala dva istraživanja uključivala su recenzente projekata.
Ključni rezultati
Poruke e-pošte koje podsjećaju recenzente da provjere stavke kontrolnih lista za izvješćivanje u usporedbi sa standardnom praksom časopisa, vjerojatno imaju mali ili nikakav učinak na cjelovitost izvješćivanja (dokazi iz 2 istraživanja s 421 znanstvenim radom).
Trening recenzenata, u usporedbi sa standardnom praksom časopisa, može malo poboljšati sposobnost recenzenata da otkriju pogreške (dokaz iz 1 istraživanja s 418 recenzenata). Recenzenti koji su prošli obuku identificirali su u prosjeku 3,25 od 9 pogrešaka, dok su recenzenti koji nisu prošli obuku identificirali u prosjeku 2,7 od 9 pogrešaka.
Obuka recenzenata, u usporedbi sa standardnom praksom časopisa, može imati mali ili nikakav učinak na procjenu o kvaliteti recenzije (dokaz iz 6 istraživanja sa 616 recenzenata i 60 znanstvenih radova).
Dvojben je učinak video tečaja, u usporedbi sa slučajevima bez video tečaja, na slaganje među recenzentima (dokaz iz 1 istraživanja sa 75 recenzenata).
Strukturirane pojedinačne povratne informacije o bodovanju, u usporedbi s općim informacijama o bodovanju, mogu imati mali ili nikakav učinak na promjenu slaganja među recenzentima (dokaz iz 1 istraživanja s 41 recenzentom).
Koja su ograničenja ovog sustavnog pregleda?
Većina dokaza male je pouzdanosti jer većini istraživanja nedostaju važne informacije i uključuju premalo recenzenata. Osim toga, nije jasno jesu li istraživanja mjerila kvalitetu recenzije na valjan i pouzdan način.
Datum pretraživanja dokaza
U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do travnja 2022. godine.
Hrvatski Cochrane. Prevela: Martina Kovačević. Ovaj sažetak preveden je u okviru volonterskog projekta prevođenja Cochraneovih sažetaka. Uključite se u projekt i pomozite nam u prevođenju brojnih preostalih Cochraneovih sažetaka koji su još uvijek dostupni samo na engleskom jeziku. Kontakt: cochrane_croatia@mefst.hr