Irena: Pozdrav! Ja sam doktorica Irena Zakarija-Grković, su-voditeljica Hrvatskog Cochrane-a s Medicinskog fakulteta u Splitu. Jedan od najranijih Cochraneovih sustavnih pregleda o hipertenziji u starijih osoba prvi je put objavljen 1998. godine. Ponovno je obnovljen u lipnju 2019. godine pa smo zamolili glavnu autoricu Vijayu Musini sa Sveučilišta British Columbia u Vancouveru u Kanadi da nam kaže nešto o najnovijim dokazima, a doktor Andrija Babić, specijalizant hitne medicine iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i član Hrvatskog Cochranea, preveo je razgovor i govorit će nam o tome.

Andrija: Hipertenzija se definira kao sistolički krvni tlak od 140 milimetara žive (mm Hg) i više ili dijastolički krvni tlak od 90 mm Hg i više. Krvni tlak se povećava s dobi, posebno u osoba starijih od 60 godina. Povećavani rizik od srčanog i moždanog udara više je povezan sa sistoličkom hipertenzijom koja je češća u starijih ljudi, nego s dijastoličkom hipertenzijom.
Usmjerili smo se na koristi i štete primjene lijekova za snižavanje krvnog tlaka, a ne na neliječenje ili davanje placeba bolesnicima u dobi od 60 do 79 te onima starijima od 80 godina.
Tražili smo randomizirana istraživanja koja su liječila i pratila bolesnike kroz najmanje godinu dana i pronašli ih 16, s gotovo 27 tisuća ispitanika starijih od 60 godina iz zapadnih industrijaliziranih zemalja koji su imali umjerenu do tešku sistoličku ili dijastoličku hipertenziju ili oboje. Srednja dob bolesnika bila je 73 godine, njihov prosječni sistolički krvni tlak 182 mm Hg, a dijastolički 95 mm Hg. Većina istraživanja ispitivala je prvu liniju liječenja tijazidnim diuretikom u prosječnom trajanju od gotovo četiri godine.
Otkrili smo da je liječenje antihipertenzivnim lijekovima bolesnika starijih od 60 godina smanjilo udio umrlih od 11% u kontrolnoj do 10% u terapijskoj skupini od bilo kojeg uzroka tijekom radzoblja praćenja. To smanjenje je uglavnom bilo nastalo zbog koristi u podskupini bolesnika dobi 60 do 79 godina. Sveukupno, srčanožilni pobol i smrtnost su smanjeni od 13,6% u kontrolnoj do 9,8% u liječenoj skupini, ponajprije zbog 1,8% -tnog smanjenja moždanih udara sa smrtnim i nesmrtnim ishodom. Tri istraživanja koja su uključivala samo bolesnike s izoliranom sistoličkom hipertenzijom pokazala su slične prednosti.
Bolesnici liječeni lijekovima više su odustajali od istraživanja zbog štetnih učinaka, pri čemu je u terapijskoj skupini odustalo 15,7% bolesnika, naspram 5,4% u kontrolnoj skupini.
Zaključno, liječenje antihipertenzivima zdravih odraslih osoba starijih od 60 godina s umjerenom do teškom sistoličkom ili dijastoličkom hipertenzijom ili oboma, smanjuje učestalost smrtnosti od svih uzroka, moždanih i srčanih udara te zatajenja srca. Najveći broj dostupnih dokaza o korisnosti tih lijekova odnosi se na bolesnike koji nisu imali prethodni srčanožilni neželjeni događaj te uzimaju tijazid kao prvu liniju liječenja.

Irena: Ako želite pročitati više o ovim dokazima, cjeloviti Cochrane sustavni pregled možete pronaći na internetu. Posjetite stranicu Cochrane knjižnice (cochranelibrary.com) i pokrenite jednostavnu pretragu "hipertenzija kod starijih" da biste ga vidjeli na vrhu popisa.

Podcast translated by Andrija Babić
Translated Podcast edited by Matko Marušić
Translated Podcast read by Irena Zakarija-Grković and Andrija Babić
Translated Podcast recorded by Teo Peričić