Irena: Dobar dan! Ja sam doktorica Irena Zakarija-Grković, su-voditeljica Hrvatskog Cochranea. Brzo, učinkovito, jednostavno i pouzdano liječenje smanjit će bojazan od onesposobljenja ili umiranja zbog oštećenja moždanog tkiva uslijed akutnog ishemijskog moždanog udara. Načini liječenja razlikuju se širom svijeta, a lijek nazvan cerebrolizin uvelike se koristi u postsovjetskim zemljama, Istočnoj Europi, Srednjoj i Jugoistočnoj Aziji. U travnju 2017. godine, novu, obnovljenu inačicu Cochraneovog sustavnog pregleda o ovom lijeku objavile su znanstvenice s Kazanskog državnog sveučilišta u Rusiji, a jedna od autorica Liliya Eugenevnu govori nam što su pronašle. Razgovor je prevela i prepričat će ga liječnica i suradnica Hrvatskog Cochranea Iva Jerčić Martinić-Cezar iz KBC-a Split.

Iva: U ovom Cochrane sustavnom pregledu istražuje se lijek nazvan cerebrolizin, koji se koristi u liječenju akutnog ishemijskog moždanog udara nastalog zbog smanjenog protoka krvi moždanim tkivom. Smatra se da je njegovo zaštitno djelovanje prvenstveno usmjereno na živčane stanice, u uvelike se upotrebljava u Rusiji, zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, Kini i drugdje u Aziji. Autorice su željele istražiti moguću korist i štetnost njegove primjene u bolesnika s akutnim ishemijskim moždanim udarom.
Glavna tema istraživanja bila je upotreba lijeka u zaštiti živčanih stanica. U ishemijskom moždanom udaru, pojam zaštite živčanih stanica uključuje suzbijanje promjena koje dovode do priljeva kalcijevih iona, pobudu reaktivnih vrsta kisika ili slobodnih radikala i odumiranje stanica. Taj slijed je potaknuo razvoj mnogih, vjerojatno, „živčanozaštitnih“ tvari, od kojih su se neke pokazale učinkovitima u istraživanjima na životinjama. Međutim, dokazi iz kliničkih ispitivanja i dalje su dvojbeni. To je nagnalo autorice da pokušaju utvrditi štiti li cerebrolizin učinkovito mozak od oštećenja i pokazuje li korisnost ili štetnost u ljudi s akutnim ishemijskim moždanim udarom.
Autorice su tražile istraživanja u kojima su bolesnici s uobičajenim načinom liječenja ishemijskog moždanog udara nasumično raspoređeni da primaju ili cerebrolizin ili placebo te su u njima potom proučavale smrtnost i neželjene događaje. Pronašle su šest randomiziranih istraživanja s ukupno oko 1500 sudionika od čega su tri bila velika multicentrična istraživanja, dva su bila mala, a jedno nije pružalo brojčane podatke koji su se mogli uključiti u konačne meta-analize.
Kada su autorice spajale dokaze iz navedenih istraživanja, nisu pronašle korist od primjene cerebrolizina. Nije bilo očitog učinka na smrt, a podaci iz tri multicentrična istraživanja, u kojima se izvijestilo o ozbiljnim štetnim djelovanjima, pokazali su da je cerebrolizin više nego udvostručio broj osoba s ozbiljnim neželjenim događajima koji nisu smrtonosni.
Iako su visokokvalitetna randomizirana istraživanja uvijek potrebna za dobivanje pouzdanih podataka o mogućoj vrijednosti lijekova koji se koriste u akutnom ishemijskom moždanom udaru, ovaj je Cochrane sustavni pregled pokazao da moguća korist cerebrolizina nije potkrijepljena pouzdanim dokazima i autorice ne bi preporučile njegovu redovitu primjenu kod akutnog ishemijskog moždanog udara. Također su pokazale da upotreba cerebrolizina nije sigurna, pa, ako će se njegova primjena proučavati u budućim istraživanjima ona moraju biti dobro osmišljena i randomizirana te  uključivati procjenu bojazni od ozbiljnih štetnih događaja.
Ukratko, autorice ovog Cochrane sustavnog pregleda bi poručile oboljelima i njihovim liječnima da cerebrolizin nije pravi izbor u liječenju akutnog ishemijskog moždanog udara.

Irena: Želite li pročitati više o nalazima ovog Cochrane sustavnog pregleda, možete ga pronaći na mrežnoj stranici Cochrane knjižnice (Cochrane Library dot com) upisivanjem pojma "cerebrolizin i udar" u okvir za pretraživanje.

Podcast translated by Iva Jerčić Martinić-Cezar, dr. med.
Translated podcast edited by Matko Marušić
Translated Podcast read by Iva Jerčić Martinić-Cezar and Irena Zakarija-Grković 
Translated Podcast recorded by Teo Peričić