Rea: Radna skupina Cochrane izradila je brojne recenzije vezane za zaštitu zdravlja na radu, a neke od njih izravno se odnose na zaštitu zdravlja zdravstvenih radnika. U ožujku 2018. godine objavili su novi pregled koji se pozabavio upravo tom temom, istražujući dokaze o postupanju s lijekovima koji mogu biti opasni za osoblje. Kurinchi Selvan Gurusamy, s Medicinske škole UCL u Londonu, objasnio je što su pronašli, Nina Raguž, suradnica hrvatskog Cochranea, prevela je razgovor, a Irena Zakarija-Grković iz Hrvatskog Cochranea s Medicinskog fakulteta u Splitu će nam ga pročitati.

Irena: Neki lijekovi koje koristimo za liječenje ozbiljnih bolesti mogu biti opasni za zdravstveno osoblje koje ih primjenjuje. Primjerice, neki od lijekova koji se ubrizgavaju u vene pacijenta oboljelog od raka mogu smanjiti plodnost i dovesti do pobačaja, mrtvorođenosti ili čak raka kod osoblja koje rukuje takvim lijekovima. Postoje preporučene smjernice smanjenja izloženosti osoblja tim opasnim lijekovima, uključujući zaštitnu odjeću, rukavice i posebne ormare gdje mogu pripremiti lijekove prije nego što ih daju pacijentima. Ove se smjernice zajedno nazivaju „sigurno rukovanje“.
Osim sigurnog rukovanja, neke nacionalne agencije preporučuju uporabu nečega što se naziva uređajem za prijenos lijekova zatvorenog sustava koji mehanički sprječava curenje/ispadanje opasnog lijeka. Međutim, postoji značajna nesigurnost da li korištenje takvog uređaja za sigurno rukovanje smanjuje izloženost i rizik od kontaminacije osoblja u usporedbi sa samim sigurnim rukovanjem. Ovaj sustavni pregled literature je napravljen kako bi se odagnala ova nesigurnost, u nadi da će se uspješno procijeniti prednosti korištenja uređaja, odnosno sigurnog rukovanja.
U pregled su uključena 23 istraživanja iz više od 350 bolnica. Nijedna studija nije koristila smjernice zlatnog standarda za ovakve usporedbe, naime ispitivanje nasumice odabranih uzoraka, niti istraživala novčanu vrijednost uređaja za prijenos lijekova zatvorenog sustava. U 21 studiji, ljudi koji su koristili ove uređaje bili su farmaceuti ili farmaceutski tehničari, a uspjelo se u potpunosti uključiti 19 studija. Međutim, ukupna kvaliteta dokaza je vrlo niska jer su sva istraživanja imala jedno ili više značajnih ograničenja u njihovoj evidenciji, što znači da rezultati možda nisu pouzdani. Ukratko, nije bilo dokaza o bilo kakvoj koristi od korištenje uređaja za prijenos lijekova zatvorenog sustava kada su ispitane mjere izloženosti kao što je prisutnost opasnog lijeka u mokraći zdravstvenih djelatnika. Također, nije bilo dokaza da je korištenjem ovakvog uređaja smanjena kontaminacija površina ili podova ovakvim opasnim lijekovima. Postojala je značajna varijabilnost između studija kada su se promatrale uštede troškova: neke studije su izvijestile da su troškovi porasli, dok su drugi otkrili da su se smanjili nakon uvođenja spomenutog uređaja. Nijedna studija nije izvijestila o zdravstvenim koristima za osoblje, kao što su smanjenje osipa na koži, neplodnosti, pobačaja, razvoja raka ili nuspojava.
Zaključak je da na temelju vrlo niskokvalitetnih dokaza istraživači nisu bili u mogućnosti odlučiti da li dodati ili ne uređaj za prijenos lijekova zatvorenog sustava postupku sigurnog rukovanja opasnim lijekovima, a trenutna dvojba neće se riješiti bez daljnjih, dobro osmišljenih studija.

Rea: Ako želite saznati više o trenutnim dokazima i pratiti novosti vezano za ovu temu, posjetite stranicu Cochraneove knjižnice (cochranelibrary.com) i u tražilicu upišite "Cochrane uređaji za prijenos lijekova zatvorenog sustava".

Podcast translated and edited by Nina Raguž
Translated podcast read by Irena Zakarija-Grković and Rea Ščepanović
Translated podcast recorded by Teo Peričić