Gotovo svi Cochraneovi sustavni pregledi koriste sustavnu metodologiju u kojoj su pravila za uključivanje studije unaprijed jasno definirana, a istraživači pokušavaju pronaći i uključiti sve takve studije te traže procjenu opsega učinka intervencije ili točnosti dijagnostičkog testa. Međutim, neki istraživači žele podrobnije sagledati zašto i kako djeluju intervencije ili akcije, a realan pristup bi mogao biti prikladniji za njihove preglede. Jedan od prvih takvih Cochrane sustavnih pregleda objavljen je u lipnju 2019. godine u kojem se procjenjuju intervencije savjetovanja zlostavljanih žena. Carol Rivas sa University Collegea, London, Velika Britanija, nam je kao glavna je autorica ovog istraživanja o njemu ispričala nešto više. Nina Raguž, ovlašteni sudski tumač za engleski i talijanski jezik, suradnica hrvatskog Cochranea, prevela je razgovor, a doc. dr. sc. Irena Zakarija-Grkovic, specijalistica obiteljske medicine i članica Hrvatskog Cochranea, s Medicinskog fakulteta u Splitu će nam ga pročitati.
Ana: Pozdrav! Ja sam profesorica Ana Utrobičić, voditeljica Središnje knjižnice Medicinskog fakulteta u Splitu i članica Hrvatskoga Cochanea. Gotovo svi Cochraneovi sustavni pregledi koriste sustavnu metodologiju u kojoj su pravila za uključivanje studije unaprijed jasno definirana, a istraživači pokušavaju pronaći i uključiti sve takve studije te traže procjenu opsega učinka intervencije ili točnosti dijagnostičkog testa. Međutim, neki istraživači žele podrobnije sagledati zašto i kako djeluju intervencije ili akcije, a realan pristup bi mogao biti prikladniji za njihove preglede. Jedan od prvih takvih Cochrane sustavnih pregleda objavljen je u lipnju 2019. godine u kojem se procjenjuju intervencije savjetovanja zlostavljanih žena. Carol Rivas sa University Collegea, London, Velika Britanija, nam je kao glavna je autorica ovog istraživanja o njemu ispričala nešto više. Nina Raguž, ovlašteni sudski tumač za engleski i talijanski jezik, suradnica hrvatskog Cochranea, prevela je razgovor, a doc. dr. sc. Irena Zakarija-Grkovic, specijalistica obiteljske medicine i članica Hrvatskog Cochranea, s Medicinskog fakulteta u Splitu će nam ga pročitati.
Irena: Nasilje u obitelji među partnerima vrlo je često, a savjetovanje je formalna služba za podršku koja bi mogla pomoći osobi koja je zlostavljana. Ovaj se sustavni pregled osvrće na provedbu savjetovanja kod zlostavljanih žena, obzirom da intervencije za zlostavljane muškarce zahtijevaju različita razmatranja. Savjetovanje može biti samostalno ili može biti dijelom drugih usluga kao što su zdravstvena zaštita, kaznenopravni sustav ili socijalne, državne ili specijalne službe za nasilje u obitelji. Prije svega uključuje educiranje zlostavljane žene o nasilju u obitelji i pružanju podrške kako bi se ista osjećala sigurnom. Također uključuje pomoć u pristupu drugim uslugama, poput stanovanja. Savjetnici mogu biti obučene žene koje su u prošlosti bile zlostavljane, osoblje ili pripravnici iz različitih okruženja ili stručnjaci za nasilje u obitelji.
Različitost između usluga savjetovanja otežava prepoznavanje onoga što djeluje za koga, kada i gdje, a ovdje se željelo istražiti sve navedene čimbenike. Provođenje realnog sustavnog pregleda omogućilo je da se podrobnije analiziraju pitanja o tome kako sama intervencija djeluje i čemu bi ona mogla dovesti u rutinskoj praksi, radije nego u samoj istraživačkoj okolini. Razmatrala se bilo koja vrsta studija sve dok su postojali podaci o najmanje dvije u svezi konteksta, rezultata i mehanizama. Mehanizmi su one stvari koje vode do određenog odgovora, a jedan primjer su obrazovni sadržaji koji pomažu svakoj zlostavljanoj ženi da pronađe smisao u svojim specifičnim iskustvima.
Pronašla su se istraživanja iz 15 zemalja, a 88 od 98 uključenih studija bilo je ključno za dobivanje odgovora na postavljena pitanja. Od toga, 37 je ispitivalo savjetnike o njihovim pogledima i iskustvima, dok je samo sedam ispitivalo zlostavljane žene, a dvije su ispitivale i osoblje. Ostale 44 temeljne studije pomogle su u shvaćanju načina na koji savjetovanje funkcionira i koliko je učinkovito.
Ukratko, otkrilo se da savjetovanje može pomoći zlostavljanim ženama ako se provodi dovoljno dugo i ako su njegovi ciljevi usklađeni s potrebama svake žene ponaosob. No također je jasno da žena iz toga može imati kako koristi tako i manje željene posljedice.
Na pojedinačnoj razini se prepoznalo da bi savjetodavni rad trebao uzeti u obzir ženin postojeći pristup i nadzor nad financijskim, pravnim, socijalnim, emocionalnim i spoznajnim resursima; nedovoljno je jednostavno omogućiti ženama pristup navedenim resursima, potrebna im je i pomoć za razvijanje sposobnosti korištenja istih.
Ponekad, savjetovanje pokrene pozitivan lanac učinaka. No, u kratkom roku to može dovesti do negativnih promjena, poput depresije, jer žena dobiva širi uvid u svoju situaciju ili napušta zlostavljača i mora se preseliti u drugo područje. Zlostavljane žene koje se savjetuje moraju shvatiti da uvijek postoje posljedice bilo koje odluke koju donesu, a neke žene mogu tolerirati zlostavljanje ako smatraju da bi posljedice prestanka toleriranja zlostavljanja bile gore od samog zlostavljanja. Savjetnici moraju prihvatiti tu činjenicu, što je za njih jako teško.
Na lokalnoj razini, ustanovili smo da zajednice mogu podržavati ili ograničavati korištenje savjetovanja i savjetnika od strane zlostavljanih žena. Također smo otkrili da na savjetnike utječe i da li imaju lokalne i nacionalne ekonomske resurse, kontinuirano usavršavanje ili smjernice, kao i veze za podršku od svojih kolega ili drugih organizacija. Savjetnici su često bili zabrinuti zbog prelaska s profesionalne na osobnu ulogu na načine koji mogu biti štetni kako za njih tako i za žene. Doživljavali su premorenost, pogotovo ako su i sami preživjeli zlostavljanja, iako se smatra korisnim kada je savjetnik preživio nasilje ili je iste etničke pripadnosti kao zlostavljana žena. Zbog toga je važno pružiti podršku savjetnicima.
Zaključno, ovaj sustavni pregled pomaže objasniti zašto studije često ne pokazuju veliku korist od savjetovanja ili imaju kombinirane rezultate. Primjerice, malo je vjerojatno da će jedan ili dva kontakta sa ženom biti dovoljni da je osnaže, mada mogu promijeniti njezino ponašanje vezano uz sigurnost. Ranjive i marginalizirane žene s malo resursa na početku savjetovanja mogu u kratkom roku pokazati više koristi u određenim segmentima. To uključuje žene iz manjinskih skupina ili ruralnih područja, one koje su izložene teškom produljenom zlostavljanju i eventualno trudnice ili one s djecom. Ove prednosti ukazuje na nisko polazište, a ne na „dobar ishod“, a ženama će vjerojatno trebati savjetovanje kroz dulje razdoblje, jer bi im manji koraci mogli više odgovarati. Konačno, savjetodavni rad mora uzeti u obzir ne samo utjecaj zlostavljača na ženu, već i utjecaj njene zajednice i društvenih mreža.
Ana: Ako želite saznati više o ovom sustavnom pregledu i njegovim nalazima to možete napraviti na Cochrane knjižnici pretragom "realni sustavni pregled intervencija savjetovanja".
Podcast translated by Nina Raguž
Translated podcast read by Irena Zakarija-Grković and Ana Utrobičić
Translated podcast recorded by Teo Peričić