Irena: Pozdrav, ja sam izv. prof. dr. sc. Irena Zakarija-Grković, voditeljica Hrvatskog Cochranea, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Tijekom prošle godine, Cochraneova skupina za neuro-onkološke bolesti je objavila niz novih sustavnih pregleda o prioritetnim temama za bolesnike koji imaju tumor mozga. Te teme  predstavljaju najvažnija neodgovorena pitanja koja su odredili pacijenti, javnost i liječnici. Zamolili smo Kathreenu Kurian sa Sveučilišta u Bristolu u Velikoj Britaniji, da nam opiše  najnovija otkrića o sustavnom pregledu objavljenom u ožujku 2022., u kojem se razmatraju dokazi o nekim testovima koji bi mogli pomoći u planiranju liječenja pacijenata s gliomom. Karmen Vilović, studentica 6. godine medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i suradnica hrvatskog Cochrane-a, prevela je razgovor i govorit će nam o tome.

Karmen: Gliomi su jedna vrsta tumora mozga. Postoje različite vrste glioma, a svaka vrsta  je povezana s različitim promjenama genskog materijala. Jedna od takvih genskih promjena je gubitak dijelova s dva kromosoma oboljele osobe. To su kromosom 1 i kromosom 19, a kada određeni dijelovi nedostaju, to je poznato kao "kodelecija 1p/19q", a otkrivanje takve promjene koristi se za dijagnosticiranje vrste glioma poznatog kao oligodendrogliom. Prisutnost kodelecije 1p/19q govori i o tome koliko dugo pacijent s gliomom može preživjeti i koji će lijek za njega vjerojatno biti najbolji. Stoga smo napravili ovaj pregled da bismo procijenili točnost i isplativost različitih načina za identifikaciju kodelecije 1p/19q u gliomima. Ispitali smo i usporedili niz metoda za otkrivanje kodelecije 1p/19q, koje se temelje na ispitivanju tumorske DNA. To uključuje testove poznate kao FISH, CISH, PCR, real time PCR, SNP array, CGH array, next generation sequencing, MLPA. Nijedan od tih testova nije savršen i ne postoji 'zlatni standard' kojim bismo ih mogli usporediti pa smo upotrijebili dva najčešća testa (FISH i PCR), kao najbolje dostupne referentne testove prema kojima bismo ispitali ostale. Pronašli smo 53 studije, s ukupno nekoliko tisuća pacijenata, iako su dokazi bili niske ili vrlo niske sigurnosti, čini se da je većina testova dobra u identificiranju 1p/19q kodelecije (što znači da imaju dobru 'osjetljivost') , koja se također identificirala jednim od dva uobičajeno korištena testa. Međutim, postojale su neke razlike u tome koliko su testovi bili dobri u isključivanju kodelecije 1p/19q , kada se činilo da je nema ('specifičnost' testa). Next generation sequencing i SNP array bili su bolji u tome, dajući manje 'lažno pozitivnih' rezultata nego FISH test. Trošak po ispravnoj dijagnozi bio je najniži za MLPA, iako to nije bio čvrst nalaz jer je bilo tako malo dokaza. Ukratko, sve trenutno korištene tehnike pokazuju dobru osjetljivost za otkrivanje kodelecije 1p/19q. Next generation sequencing i SNP array mogu imati veću specifičnost kada je FISH referentni standard, ali to dolazi uz veću cijenu po testu.

Irena: Za više detalja o svakom pojedinom testu, možete pročitati ovaj Cochraneov sustavni pregled online.  Dostupan je na cochranelibrary.com, jednostavno u tražilicu upišite '1p 19q and glioma'. Hvala na slušanju!

Prevela: Karmen Vilović
Lektorirao: Matko Marušić
Čitale: Irena Zakarija-Grković i Karmen Vilović
Snimio: Teo Peričić