Irena: Pozdrav, ja sam izv. prof. dr. sc. Irena Zakarija-Grković, voditeljica Hrvatskog Cochranea, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Cochraneova skupina za česte duševne bolesti objavila je više od 200 sustavnih pregleda i u svibnju 2022. objavili su novi sustavni pregled o intervencijama u zajednici za poboljšanje mentalnog zdravlja djece i adolescenata izbjeglica u zemljama s visokim dohotkom. Zamolili smo jednog od autora,  Noortje Uphoff sa  Sveučilišta York u Velikoj Britaniji, za razgovor o važnosti ovog sustavnog pregleda i najnovijih saznanja.  Karmen Vilović, studentica 6. godine medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i suradnica hrvatskog Cochrane-a, prevela je razgovor i govorit će nam o tome.

Karmen: Djeca izbjeglice su ranjiva skupina ljudi koja su ugrožena po pitanju mentalnog zdravlja. Često su doživjela uznemirujuće i potencijalno traumatične događaje i možda su imala dugo i opasno putovanje prije nego što su stigla u zemlju odredišta. Kada stignu, suočavaju se s izazovima vezanim za doseljavanje u novu zemlju i na prilagodbu novoj sredini. Ruska invazija na Ukrajinu dovela je do toga da milijuni ljudi napuste svoje domove i otputuju u druge zemlje Europe. To je istaknulo potrebu za čvrstim dokazima koji bi informirali one koji pružaju usluge podrške mentalnom zdravlju djece izbjeglica u zemljama s visokim dohotkom.  Ovim Cochraneovim sustavnim pregledom ciljali smo na procjenu učinkovitosti i prihvatljivosti intervencija za mentalno zdravlje djece izbjeglica u zajednici. Usredotočili smo se na dokaze iz tri randomizirana kontrolirana istraživanja, ali također opisujemo dokaze iz drugih 35 studija koje smo pronašli pretraživanjem znanstvene literature. Tri randomizirana istraživanja provedena su s tinejdžerima u Njemačkoj i Australiji. Istraživanja su testirala  terapiju glazbom i stabilizacijske treninge koji se provode u školama, te intervenciju 'Teaching Recovery Techniques' koja se provodila u centru za smještaj maloljetnih izbjeglica. Nismo pronašli nikakve dokaze da bi te intervencije mogle poboljšati simptome mentalnog zdravlja u usporedbi s kontrolnom skupinom kojoj je intervencija ponuđena nakon studije. Nije bilo razlike između tih intervencijskih skupina i kontrolnih skupina za simptome posttraumatskog stresa, depresije, psihološkog stresa ili problema u ponašanju; ali je sigurnost dokaza bila niska do vrlo niska za sve te ishode. Zaključno, trenutačno nema čvrstih dokaza o tome kako spriječiti ili liječiti probleme mentalnog zdravlja među  djecom izbjeglicama u zemljama s visokim dohotkom. Potrebno je poboljšati kvalitetu i relevantnost istraživanja u tom području, na primjer osiguravanjem dovoljno velikih istraživanja da se uoče značajne razlike i da se o njima jasno izvješćuje. Konkretno, ako se podrška za mentalno zdravlje djeci izbjeglicama pruža u praksi, bilo bi vrijedno da se to evaluira u suradnji pružatelja usluga, onih koji donose odluke i istraživača.

Irena: Ako želite pročitati sadašnju verziju ovog Cochraneovog sustavnog pregleda i pratiti nove verzije, to možete pronaći na internetu. Samo idite na Cochranelibrary.com i u tražilicu upišite 'mental health in refugee children'.

Prevela: Karmen Vilović
Lektorirao: Matko Marušić
Čitale: Irena Zakarija-Grković i Karmen Vilović
Snimio: Teo Peričić