Irena: Dobar dan! Ja sam Irena Zakarija-Grković, su-voditeljica Hrvatskog Cochrane-a na Medicinskom fakultetu u Splitu. Bolest COVID-19 se brzo širi diljem svijeta, a Cochrane izrađuje niz brzih sustavnih pregleda da pomogne vlastima nositi se s pandemijom i njezinim učincima. Jedan od tih pregleda objavljen je u lipnju 2020. godine te istražuje pouzdanost korištenja kliničkih parametara i simptoma da bi utvrdili ima li netko bolest. Zamolili smo glavnog autora Thomasa Struyfa, s Katoličkog sveučilišta Leuven u Belgiji da nam kaže zašto je taj pregled potreban i što su pronašli, a dr. sc. Andrija Babić, specijalizant hitne medicine iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko- dalmatinske županije i član hrvatskog Cochrane-a, preveo je razgovor i govorit će nam o tome.

Andrija: Pouzdana dijagnostika bolesti COVID-19 je važna da bismo prepoznali pojedince koje će možda trebati liječiti ili ih izolirati da bi se spriječilo širenje zaraze na druge. Također je važno ne etiketirati nekoga zaraženim ako to nije jer to može voditi do dodatnog nepotrebnog testiranja, liječenja, izolacije (bilo pojedinaca za koje sumnjamo da imaju COVID-19 ili njihovih bliskih kontakata) te također može dovesti i do krivog uvjerenja da netko ima imunost za budućnost.
Ovaj sustavni pregled istražuje dokaze o tome. Autori su željeli saznati koliko su pouzdani simptomi poput kašlja, vrućice ili proljeva te parametri iz kliničkog pregleda poput povećane srčane frekvencije za dijagnostiku blažeg oblika bolesti COVID-19 i upale pluća koja se pojavljuje u toj bolesti.
Autori su tražili istraživanja objavljena od siječnja do travnja 2020. godine i uključili su ukupno 16 istraživanja sa samo nešto više od 7.700 pacijenata. Ta su istraživanja ispitivala 27 različitih pojedinačnih simptoma i kliničkih parametara, ali nisu jasno razgraničila blaži oblik COVID-19 bolesti od COVID-19 upale pluća pa su autori svoje rezultate morali prikazati zajednički za oba ta stanja.
Pouzdanost pojedinačnih simptoma i kliničkih parametara se dosta razlikovala među istraživanjima. U svim uključenim istraživanjima je dijagnoza bolesti COVID-19 potvrđena najpouzdanijim dostupnim laboratorijskim testom. Istraživanja su provedena u bolničkim uvjetima te rezultati nisu reprezentativni za pojedince koji se javljaju sa simptomima izvan bolnice.
Dva najčešće istraživana simptoma su bili kašalj i vrućica. Rezultati su pokazali da na svakih 1.000 odraslih osoba sa simptomima, otprilike 170 njih ima COVID-19. Međutim od 500 do 700 pacijenata koji će kašljati, samo će 70 do 120 njih imati COVID-19. Naspram tome, od 300 do 500 pacijenata koji ne kašlju, 50 do 100 njih zapravo ima COVID-19.
U istoj skupini od 1.000 odraslih osoba, 100 do 300 pacijenata će imati vrućicu, a samo 10 do 150 njih će imati COVID-19, što znači da od 700 do 900 pacijenata bez vrućice njih 30 do 160 će imati COVID-19.
Zaključno, ovaj sustavni pregled istraživanja iz prva četiri mjeseca 2020. godine pokazuje da ni jedan pojedinačni simptom ili klinički parametar nije dobar u prepoznavanju ima li pacijent koji se javi u bolnicu COVID-19. Autori nisu pronašli istraživanja koja bi ispitivala pouzdanost više simptoma ili kliničkih parametara korištenih zajedno, kao što je uobičajeno u kliničkoj praksi. Ovaj pregled će se redovito obnavljati ne bi li se pronašlo bilo koje novo istraživanje koje se može uključiti i da bi taj zbroj dokaza bio koliko je god moguće u skladu s najnovijim dostupnim dokazima.

Irena: Ako želite pročitati cijeli sustavni pregled i vidjeti buduće obnove kada postanu dostupne, on je dostupan besplatno na web stranici cochranelibrary.com. Jednostavno na stranici upišite "klinički parametri i simptomi COVID-a 19".

Preveo: Andrija Babić
Lektorirao: Matko Marušić
Čitali: Irena Zakarija-Grković i Andrija Babić
Snimio: Teo Peričić