Postoje probirni programi za mnoge bolesti, a pandemija COVID-a-19 je dovela do rasprava o tome trebaju li ljudi biti podvrgnuti probirnom ispitivanju imaju li SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje COVID-19. Cochraneov brzi pregled literature iz rujna 2020. godine proučava dokaze za univerzalni probir, a glavna autorica Meera Viswanathan iz RTI International u SAD-u opisala je rezultate u ovom glasovnom zapisu. Dr. sc. Andrija Babić, specijalizant hitne medicine iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko- dalmatinske i član hrvatskog Cochrane-a, preveo je razgovor i govorit će nam o tome.
Irena: Dobar dan! Ja sam Irena Zakarija-Grković, su-voditeljica Hrvatskog Cochrane-a na Medicinskom fakultetu u Splitu. Postoje probirni programi za mnoge bolesti, a pandemija COVID-a-19 je dovela do rasprava o tome trebaju li ljudi biti podvrgnuti probirnom ispitivanju imaju li SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje COVID-19. Cochraneov brzi pregled literature iz rujna 2020. godine proučava dokaze za univerzalni probir, a glavna autorica Meera Viswanathan iz RTI International u SAD-u opisala je rezultate u ovom glasovnom zapisu. Dr. sc. Andrija Babić, specijalizant hitne medicine iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko- dalmatinske i član hrvatskog Cochrane-a, preveo je razgovor i govorit će nam o tome.
Andrija: Univerzalni probir uključuje postupke poput mjerenja tjelesne temperature, prepoznavanja simptoma bolesti, obavljanja brzih dijagnostičkih testova ili kombinacije tih postupaka u ljudi za koje se ne zna da su bolesni. To se može učiniti na puno mjesta. Možda će Vam se mjeriti temperatura, pitati o simptomima bolesti ili čak zatražiti brzi test sline kad uđete u zgradu te prije ili nakon putovanja. Ako probir pokaže da ste možda zaraženi virusom, slijedi niz postupaka uključujući potvrdni dijagnostički test, potrebu za Vašom izolacijom te pronalazak i izolaciju Vaših bliskih kontakata. Ti koraci mogu pomoći u sprječavanju širenja virusa, ali samo ako je provođenje univerzalnog probira korisno, a ovaj sustavni pregled pokazuje da u ovom trenutku vjerojatno nije.
Autori su započeli sa širokim pregledom literature tražeći istraživanja koja su ispunjavala kriterije uključenja te pronašli mnoga provedena u posljednjih šest mjeseci. U njima se istraživala provjera simptoma bolesti, mjerenje temperature, razgovor o povijesti putovanja, pitanja o izloženosti osobama za koje znamo da su zaražene, pitanja o izloženosti osobama za koje znamo ili sumnjamo da su zaražene, kombinaciji navedenih pristupa te jednom brzom testu poznatom kao RT-LAMP.
Glavni rezultati dolaze iz 17 istraživanja koja su uključila više od 17 000 pacijenata i pokazala da jednokratni probir nije točan. Na primjer, ako se pregleda 100 zaraženih osoba, virus će se propustiti prepoznati u njih 20 do 100. Dakle, u najboljem slučaju, ti probiri propuštaju prepoznati petinu zaraženih osoba koje bi onda mogle nastaviti prenositi zarazu na druge. A u najgorem slučaju propuštaju prepoznati sve zaražene!
Te strategije probira muku muče i kada je potrebno potvrditi da netko nema virus. Na primjer, ako se pregleda 100 osoba koje nemaju bolest, do 38 njih će biti pogrješno identificirano kao zaražene. Drugim riječima, više od trećine zdravih osoba možda će morati biti dodatno testirane, nepotrebno izolirane te će se nepotrebno tražiti njihove kontakte.
Postoje i neke druge stvari vezane za istraživanja uključena u ovaj sustavni pregled koje treba uzeti u obzir. Izvještavanje o rezultatima općenito nije bilo veoma jasno, pa autori ovog pregleda ne mogu biti sigurni u pouzdanost svojih rezultata. U svim uključenim istraživanjima autori su usporedili rezultate probira s takozvanim zlatnim standardnim - PCR testom koji sam po sebi nije uvijek točan.
Zaključci rezultata do kojih su autori došli su da istraživani pristupi probira nisu veoma precizni. Da bi se u budućnosti došlo do boljih i točnijih pristupa probiru, trebaju uspostaviti najmanje tri ključna elementa: prvo, strategije probira moraju biti puno osjetljivije od onih do danas istraženih; drugo, mora postojati golema infrastruktura za testiranje osoba, praćenje i izoliranje zaraženih, provođenje karantene i tako dalje; i treće, cijela javnost se mora uključiti u provođenje probira tako da je spremna biti pregledana, testirana i voljna navesti kontakte radi njihovog traženja i izoliranja ako je potrebno. U međuvremenu bismo se trebali i dalje usmjeriti na postupke za koje znamo da su učinkoviti, kao što su nošenje maske za lice, fizičko distanciranje, uporaba odgovarajuće osobne zaštitne opreme za radnike na prvoj crti i izolacije osoba koje imaju potvrđeni COVID-19.
Irena: Ako želite pročitati više o provedenim istraživanjima o probiru zbog COVID-a-19, cijela verzija ovog pregleda dostupna je besplatno u Cochrane knjižnici. Idite na Internet i pretražite "Cochrane pregled probira za SARS-CoV-2" te ćete vidjeti poveznicu do njega.
Preveo: Andrija Babić
Lektorirao: Matko Marušić
Čitali: Irena Zakarija-Grković i Andrija Babić
Snimio: Teo Peričić