Andrija: Dobar dan! Ja sam dr. sc. Andrija Babić, specijalizant hitne medicine iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko- dalmatinske županije i član hrvatskog Cochrane-a. Cochrane radi niz brzih sustavnih pregleda da pomogne vlastima odgovoriti na pandemiju. Jedan od ovih sustavnih pregleda, objavljen u listopadu 2020., proučio je učinak antikoagulantne terapije. Glavni autor, Ronald Flumignan s Državnog sveučilišta u Sao Paolu, u Brazilu, opisuje što su pronašli, a doc. dr. sc. Irena Zakarija-Grković, su-voditeljica Hrvatskog Cochrane s Medicinskog fakulteta u Splitu, prevela je razgovor i pročitat će ga.

Irena: COVID-19 tipično zahvaća pluća I dišne putove, no pored poteškoća s disanjem, jedna od šest osoba hospitalizirana zbog COVID-19 može razviti krvne ugruške u arterijama ili venama. Antikoagulantna terapija može spriječiti nastanak ovih krvnih ugrušaka, ali mogu izazvati I neželjene poslijedice poput krvarenja. Neke smjernice preporučuju davanje antikoagulantne terapiju kod prijama u bolnicu zbog COVID-19 da bi se spriječili ugrušci umjesto da se započne s terapijom tek kod nastanka ugruška. Autori su htjeli saznati je li preventivna uporaba antikoagulansa smanjuje smrtnost od krvnih ugrušaka. Također su proučili je li ova intervencija smanjuje poteškoće s disanjem, pojavom krvnih ugrušaka, ili dovodi do nuspojava poput krvarenja, mučnine, povraćanja, problema s bubrezima ili amputacije.
Nadali smo se pronaći randomizirana kontrolirana istraživanja o uporabi antikoagulansa u odnosu na placeba jer oni daju najbolji odgovor, ali nažalost niti jedno takvo istraživanje nije još objavljeno. Zato smo proučili sedam ne-randomiziranih retrospektivnih istraživanja koja su unazad proučila učinak terapije na uzorku od 6000 ljudi. Ova istraživanja su provedena na intenzivnim odjelima, bolničkim odjelima i hitnim prijemima u Kini, Italiji, Španjolskoj i u SAD-u. Ponudila su dokaze o smrtnim ishodima i krvarenju, ali ne o poteškoćama disanja, zgrušavanju krvi ili drugim neželjenim posljedicama. Velike razlike između pojedinih istraživanja značila su da nismo mogli združiti rezultate.
Šest istraživanja, sa skoro 5700 sudionika, usporedila su pacijente koji jesu i koji nisu primili antikoagulantnu terapiju. Jedna od ovih istraživanja pronašla je smanjenje smrtnosti s antikoagulansima i druga studija pronašla je smanjenje smrtnosti kod jako bolesnih ljudi; ali tri istraživanja nisu pronašla učinak na stopu smrti. U šestom istraživanju nije bilo smrtnog slučaja niti u jednoj skupini. U jednom istraživanju pojava značajnog krvarenja pronađena je u 3% pacijenata koji su primili antikoagulans i u 1,9% onih koji nisu primili antikoagulantnu terapiju. 
Sedmo istraživanje usporedilo je preventivnu dozu antikoagulantne terapije s dozom za liječenje ugrušaka. Svih 244 sudionika ležali su na odjelu intenzivne skrbi na mehaničkim ventilatorima. Svi su dobili ili terapijsku dozu ili preventivnu dozu antikoagulansa bez obzira jesu li ranije imali ili nisu imali krvni ugrušak. Pronađeno je da jedna trećina ljudi koji su primili terapeutsku dozu su umrli u odnosu na više od polovine onih koji su primili preventivnu dozu. Također je uočeno da se značajno krvarenje javilo u 32% pacijenata  koji su primili terapeutsku dozu u odnosu na 21% koji su primili preventivnu dozu.
U zaključku, nismo sigurni jesu li antikoagulansi učinkovita preventivna terapija za osobe s COVID-19 zbog visokog stupnja nesigurnosti sadašnjih dokaza. S pozitivne strane, trenutno se odvija 22 novih istraživanja, uključujući 20 randomiziranih kliničkih istraživanja s oko 15000 sudionika i dodati ćemo ove rezultate našem sustavnom pregledu čim budu dostupni. Ova kvalitetnija istraživanja trebala bi nam dati odgovor na ovo važno pitanje.

Andrija: Da biste saznale više o sadašnjim dokazima ili pratili ažuriranja ovog sustavnog pregleda, možete pronaći pregled online. Samo pođite na Cochrane Library točka com i ubacite 'antikoagulanski i COVID-19' u tražilicu.

Prevela: Irena Zakarija-Grković
Lektorirao: Matko Marušić
Čitali: Irena Zakarija-Grković i Andrija Babić
Snimio: Teo Peričić