Oboljeli od shizofrenije imaju "pozitivne simptome" poput slušnih i vidnih obmana osjetila (halucinacije) i nepromjenjivih čudnih uvjerenja (deluzije). Oboljeli od shizofrenije imaju također i "negativne simptome" poput zamaranja, ravnodušnosti i zaravnjenog afekta. Antipsihotici su glavni oblik liječenja za simptome shizofrenije i mogu se grupirati u starije lijekove (prve generacije ili "tipične") i novije lijekove (druge generacije ili "atipične"). Pimozid je "tipični" antipsihotik koji je prvi put uveden u kasnim 1960-tim godinama i propisivan oboljelima od shizofrenije. Pimozid se smatra učinkovitim u liječenju pozitivnih i negativnih simptoma shizofrenije ili sličnih duševnih problema poput sumanutog poremećaja, ali dovodi do ozbiljnih nuspojava poput mišićne krutosti, podrhtavanja (tremora) i sporih pokreta tijela. Pimozid može također uzrokovati srčane tegobe i povezan je s iznenadnom neobjašnjenom smrću. Praćenje srca preko elektrokardiograma je sada neophodno prije i tijekom liječenja pimozidom. Dobro je poznato kako ljudi s duševnim tegobama pate od fizičkih bolesti poput srčane i šećerne bolesti i mogu umrijeti, u prosjeku, dvadeset godina ranije od ljudi iz opće populacije.
Ovaj sustavni pregled je obnovljena verzija ranijeg sustavnog pregleda literature; pretraživanje literature ponovljeno je 28. siječnja 2013. godine i pregled sada uključuje 32 studije koje su procjenjivale učinke pimozida za oboljele od shizofrenije ili od sličnih duševnih bolesti. Pimozid je uspoređivan s drugim antipsihoticima, placebom ili neliječenjem. Rezultati ukazuju kako je pimozid vjerojatno jednake učinkovitosti poput drugih često korištenih "tipičnih" antipsihotika (za ishode poput liječenja duševnog stanja, relapsa, ranog odustajanja od sudjelovanja u studiji). Niti jedna studija nije uključila sumanute poremećaje, pa ne postoji dostupna informacija za ovu grupu oboljelih. Nije pronađen dokaz koji bi podržao bojazan da pimozid uzrokuje srčane probleme (iako to može biti posljedica činjenice što su studije bile male i kratkog trajanja, i sudionici nisu dobili doze iznad preporučenih dnevnih granica od 20 mg/dnevno). Pimozid može uzrokovati manju pospanost nego drugi antipsihotici, ali može dovesti do većeg podrhtavanja (tremora) i nekontroliranog drmanja. Tvrdnja kako je pimozid koristan u liječenju oboljelih s negativnim simptomima, također nije podržana niti dokazana. Kvaliteta dokaza je većinom bila niske ili vrlo niske kvalitete, studije su bile male, kratkog trajanja i loših izvješća. Potrebne su studije u velikom razmjeru, dobro provedene i dobrih izvješćivanja kako bi procijenile učinkovitost pimozida u liječenju shizofrenije i drugih duševnih bolesti poput sumanutih poremećaja.

Ovaj jednostavni laički sažetak je napisao Benjamin Gray iz udruge Rethink Mental Ilness.