Uvod: Akutno zatajenje disanja učestalo je stanje među odraslim osobama koje se liječe u jedinicama intenzivnog liječenja (JIL) širom svijeta. Uzroci zatajenja disanja su raznoliki, a jedan od njih može biti i stanje poznato kao akutni respiratorni distres sindrom (ARDS). ARDS je stanje u kojem su oba plućna krila, uslijed djelovanja različitih uzročnika, ozlijeđena i upaljena, zbog čega je narušena njihova normalna fiziološka funkcija - dostava kisika i otklanjanje ugljikova dioksida iz tijela. Narušavanje fiziološke funkcije pluća dovodi do smanjenja razine kisika u krvi. U određenim uvjetima, osobama s ARDS-om disanje je potrebno održavati mehaničkim putem pomoću uređaja za potpomognuto disanje ili respiratora. Ova vrsta liječenja naziva se mehaničkom ventilacijom. Potpomognuto disanje mehaničkom ventilacijom temelj je standardnog liječenja bolesnika s ARDS-om.

Iako može spasiti živote, mehanička ventilacija može doprinijeti daljnjoj ozljedi pluća jer dovodi do njihova naglog širenja i sužavanja ili do prekomjernog rastezanja plućnog tkiva prilikom procesa potpomognutog disanja. Kako bi se izbjeglo daljnje oštećenje pluća, primjenjuje se tehnika mehaničke ventilacije tijekom koje se u pluća upuhuju manji volumeni zraka pri nižem tlaku, u kombinaciji s pozitivnim tlakom na kraju izdisaja (eng. positive end-expiratory pressure, PEEP). Pokazalo se da ova tehnika potpomognutog disanja skraćuje vrijeme tijekom kojeg je bolesnicima potrebna mehanička ventilacija te poboljšava šanse za preživljenjem; usvojena je kao standardna metoda liječenja osoba s ARDS-om koji se liječe u JIL-u.

Uz ovu, razvijene su i druge tehnike potpomognutog disanja. Jedna takva tehnika naziva se i postupkom mobilizacije pluća; ako se izvodi u kombinaciji s višim PEEP-om, riječ je o strategiji otvaranja kolabiranih pluća uređajem za potpomognuto disanje. Tijekom ovog postupka koriste se duboki udisaji kako bi se kolabirane plućne jedinice mobilizirale, odnosno ponovno otvorile. Ovaj postupak može povećati broj plućnih jedinica sposobnih za disanje te tako poboljšati ishode ozdravljenja bolesnika. Međutim, točni učinci postupaka mobilizacije pluća nisu potpuno razjašnjeni.

Datum pretraživanja dokaza: U ovaj su sustavni pregled uključeni dokazi objavljeni do kolovoza 2016.

Značajke istraživanja: Ovaj Cochraneov sustavni pregled obuhvaća 10 istraživanja u koja je bilo uključeno ukupno 1658 bolesnika s akutnim respiratornim distres sindromom.

Ključni rezultati: Dokazi niske razine kvalitete pokazuju da postupci mobilizacije pluća poboljšavaju šanse preživljenja u JIL-ovima, ali ne utječu na 28-dnevni ili bolnički opstanak. Postupci mobilizacije ne utječu na rizik od gubitka zraka iz pluća.

Kvaliteta dokaza: Dokazi za većinu ishoda su niske do umjerene razine kvalitete, prvenstveno zbog dizajna ispitivanja obuhvaćenih ovim sustavnim pregledom. Mnoga ispitivanja kombinirala su postupak mobilizacije pluća s drugim tehnikama potpomognutog disanja što je moglo utjecati na rezultate pregleda. Međutim, oprez je potreban prilikom donošenja zaključaka o učinkovitosti samog postupka mobilizacije pluća.