Dosadašnje spoznaje

Bolest perifernih arterija je suženje ili začepljenje arterija u nogama. Osobe s ovim stanjem mogu osjetiti bol pri hodanju, bol u mirovanju ili ulceracije na nogama zbog slabe opskrbe krvlju. Postoji više načina liječenja. Kirurški se, uz korištenje druge krvne žile ili transplantata, može premostiti suženi ili začepljeni dio arterije. Angioplastikom, pomoću balona, može se rastegnuti suženi dio arterije tako da se ispuhani balon provuče do suženja i zatim napuše. Stentiranjem, koje se koristi uz angioplastiku pomoću balona, se pridržava rastegnuti dio arterije za dodatnu potporu. Posljednja opcija, rjeđe korištena, je tehnika zvana aterektomija. Ovim načinom liječenja se reže ili struže masna naslaga (aterom) unutar arterije koja uzrokuje suženje ili začepljenje.

Ključni rezultati

U ovom sustavnom pregledu uspoređuje se aterektomija s drugim, gore navedenim, načinima liječenja. Procjenjuje se i utjecaj balona ili stentova koji otpuštaju lijek na ishode liječenja. Uključeno je 7 istraživanja s ukupno 527 sudionika.

Šest istraživanja uspoređivalo je aterektomiju s angioplastikom pomoću balona. Nije pronađena jasna razlika između postupaka što se tiče prohodnosti arterija nakon 6 i 12 mjeseci, rizika od smrti, stope neuspjeha prvotnog zahvata, potrebe ponovnog liječenja arterije, rizika od stvaranja ugrušaka (embolizacije), stope komplikacija ili rizika od amputacije. Istraživači su pronašli da je aterektomija povezana s nižom stopom hitnog postavljanja stenta tijekom postupka i nižim tlakom napuhavanja balona, u usporedbi sa samom angioplastikom pomoću balona. Nije pronađena razlika u rezultatima ovisno o tome otpuštaju li baloni lijek ili ne.

Jedno istraživanje uspoređivalo je aterektomiju s angioplastikom pomoću balona i primarnim postavljanjem stenta. Bilo je uključeno 155 sudionika i liječeno 155 lezija. Ovo istraživanje nije objavilo rezultate o primarnoj prohodnosti. Nije pronađena razlika između načina liječenja kad se gledao rizik od smrti, stopa komplikacija, neželjeni kardiovaskularni događaji i potreba ponovnog liječenja arterije. Ovo istraživanje nije imalo neuspjehe početnog liječenja.

Nije pronađeno nijedno istraživanje koje je uspoređivalo operaciju ugradnje premosnice s aterektomijom.

Pouzdanost dokaza

Općenito, pouzdanost dokaza je vrlo niska, što znači da se ne može sa sigurnošću tvrditi da ovi rezultati pokazuju pravi učinak liječenja. Pouzdanost u dokaze je smanjena jer su istraživanja bila pod visokim rizikom od pristranosti (nedostatak zasljepljivanja sudionika ili ocjenjivača, nekoliko rezultata nije prijavljeno, a određeni broj sudionika nije sudjelovao u istraživanju do kraja) te su sva istraživanja imala mali broj ispitanika i njihovi rezultati su bili nedosljedni.

Zaključci

Zaključno, nije pronađena jasna razlika u učinku na prohodnost, smrtnost ili neželjene kardiovaskularne događaje kod usporedbe aterektomije s angioplastikom pomoću balona sa ili bez ugradnje stenta. Ograničeni dostupni dokazi ne podupiru značajnu prednost aterektomije u odnosu na konvencionalnu angioplastiku pomoću balona ili ugradnju stenta.